GODIŠNJICA PODRHTAVANJA

Seizmolozi tvrde da potres iz 2020. nije bio najjači koji je pogodio Zagreb: ‘Objavljeni podaci nisu točni. Ovo je prava istina‘

Znanost još nije u stanju predvidjeti potres, ali zna kako će djelovati na ljude, pa je najvažnija mjera zaštite priprema građana, kažu seizmolozi

Potres u Zagrebu

 Damjan Tadic/Cropix

Potres iz 2020. nije najjači u Zagrebu u posljednjih 140 godina nego po snazi dijeli mjesto s onim iz 1906., jedna je od novosti koja se u utorak čula na stručnom skupu o iskustvima zagrebačkog potresa u Muzeju grada Zagreba povodom obilježavanja druge obljetnice od izbijanja te katastrofe.

Znanost još nije u stanju predvidjeti potres, ali zna kako će djelovati na ljude, pa je najvažnija mjera zaštite priprema građana i podizanje građevina otpornih na potrese, najvažnija je poruka skupa koji je uz prigodnu izložbu "ZG 22.3.2020: Od magnitude do intenziteta" organizirao gradski muzej u suradnji sa zagrebačkim Geofizičkim odsjekom PMF-a.

Josip Atalić s Građevinskog fakulteta, poznat u javnosti kao osoba koja je organizirala pregledanje građevina nakon potresa, kazao je da iskustvo zagrebačkog potresa ističe potrebu podizanja razine znanja i osiguravanje niza aktivnosti na području zaštite od potresa te stalni stručni napredak u potresnom inženjerstvu, koji vremenski nikad ne završava.

Dokumenti Europske komisije nametali su obavezu na tom području i Hrvatska je prije zagrebačkog potresa imala dvije nacionalne procjene rizika od potresa i još neke dokumente, a inženjeri su imali devet godina rada s Gradom Zagrebom.

Snažniji potres može dovesti u pitanje stabilnost države

No to, po Ataliću, nije bilo dovoljno i "bilo je jasno da snažniji potres može dovesti u pitanje stabilnost države".

Zagrebački potres, napomenuo je, srećom nije izazvao velike ljudske žrtve, ali su financijske štete znatno veće od očekivanih. Odmah nakon potresa 150 inženjera improvizirano je krenulo na teren, 's nogu' primijeniti stručna inženjerska znanja, istaknuo je i dodao kako je ponosan mjerom u kojoj im je to uspjelo.

Velikim doprinosom smatra aplikaciju Centra za protupotresno inženjerstvo za prijavu oštećenja u koju je upisano 50 tisuća pregleda objekata.

U stručnim smislu, rekao je, sukus toga znanja sakupljen je u zborniku s Prve hrvatske konferencije o potresnom inženjerstvu održanom u ožujku 2021., koji sadrži 185 radova autora iz 26 zemalja.

Seizmolog Marijan Herak sa zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) demantirao je javno iznošene podatke da je posljednji potres najjači koji u posljednjih 140 godina pogodio Zagreb.

Najjači potres u Zagrebu iz 1880. snage 6.1 po Richteru

Na temelju dokumenata o potresu i analize posljedica po naseljena mjesta, potvrdio je da se najjači potres dogodio 1880. i imao je magnitudu 6.1, a da su potresi iz 1906. i 2020. bili podjednake snage koja je iznosila 5.3 po Richteru.

Napomenuo je da se ovaj noviji jače osjetio jer mu je epicentar bio bliže središtu grada, te dodao je potres iz 1905. bio najslabiji od četiri navedena, snage 4.7.

Herak je naglasio korist koju za istraživače ima digitalizacija starih novina te pozvao nadležne da nastave raditi na tome, tim više što je sredstva za to moguće dobiti.

Na skupu su još govorili zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Zagreb Siniša Jembrih o vatrogasnim intervencijama neposredno nakon potresa, Marija Mustać s PMF-a o komunikaciji seizmologa s građanima putem društvenih mreža tijekom serije potresa kod Zagreba, Dragan Damjanović s Filozofskog fakulteta u Zagrebu o obnovi Zagreba nakon potresa 1880. i 2020. te drugi.

Prigodna izložba autorica Milene Bušić i Ive Vrkić prati tematsku dinamiku stručnog skupa. Cjelina "Magnituda" prikazuje stručni pogled seizmologije, a "Intenzitet" donosi odjeke zagrebačkog potresa u medijskim objavama, videozapisima, objavama na društvenim mrežama i objavljenim publikacijama.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 14:42