KIŠA ZADAJE PROBLEME

VIDEO: TUŽNA REALNOST ZAGREPČANA ČIJI SU STANOVI UNIŠTENI U POTRESU 'Stavljamo najlon na krov, ali svejedno nam stan poplavi. Teško je'

Za pravu sanaciju potreban im je projekt, koji se pak ne može samo tako napraviti bez zakonske regulative
Dario Weygand
 Dragan Matić / CROPIX

Đurđu Kovačić probudile su kapljice kiše koje su se neumorno zaletavale u prozor njezina stana u Palmotićevoj ulici u Zagrebu. Već automatski, ustala je i otišla u kuhinju po posude, pa se uputila prema spavaćoj sobi u kojoj su nekada spavali njezini roditelji. Kada je otvorila vrata, voda je već ušla u njezin stan. Promatrala je kapljice koje su se spuštale s mokrog stropa i ispod njih postavila posude.

Ovako izgleda život umirovljene gospođe Kovačić svaki put kada pada kiša. Naravno, nije to oduvijek tako, već samo posljednja dva mjeseca otkada je potres oštetio krovište na njezinoj zgradi.

- Čim kiša krene, odmah moram otići podmetnuti nešto kako mi stan ne bi poplavio. Teško je to. Čovjek se nekako primiri nakon potresa, no svaka nova kiša me odmah baci iz tog teško dobivenog mira - kaže Kovačić.

Zagreb, 200520.
Stambena zgrada u Palmoticevoj ulici br. 49 nakon potresa prokisnjava jer krov jos nije saniran.
Na fotografiji: stan na prvom katu ciji strop prokisnjava.
Foto: Dragan Matic / CROPIX
Dragan Matić / CROPIX

Bez zaštite

Obilna kiša zadala je jučer probleme velikom broju Zagrepčana čije zgrade su stradale u potresu. Zgrada gospođe Kovačić došla je u fokus tog problema kada je objavljena fotografija na društvenim mrežama na kojoj muškarac po kiši namješta ceradu po krovu, pokrivajući rupe koje su ostavili urušeni dimnjaci.

Riječ je o majstoru, no stanari su nam otkrili kako je to samo popravak privremenog rješenja koje ni u ranijim situacijama nije pokazalo ikakvu zaštitu. Za pravu sanaciju krovišta, ali i cijele zgrade, potreban im je projekt koji se pak ne može samo tako napraviti bez potrebne zakonske regulative, odnosno bez novog zakona o obnovi Zagreba i okolice nakon potresa.

Dario Weygand, arhitekt i stanar te iste zgrade u Palmotićevoj, kaže kako se zakon morao i mogao ranije donijeti, no ističe da se nije pokazala volja za njegovom izradom. Za njih to sada, konkretno, znači da imaju problema s odabirom izvođača radova jer nisu postavljena “pravila igre” obnove.

- Dobili smo nekoliko ponuda od kojih je najniža iznosila 255.000 bez PDV-a s time da nam tvrtka nije ni napravila projekt, nego je ta cijena bila temeljena samo na vizualnom pregledu. Bilo je i firmi koji nisu planirale zadovoljiti neke obavezne uvjete zaštite na radu, što je isto tako nedopustivo. Jednostavno, ne možemo pristati na takve radove i zato mora postojati zakonska regulative koja će propisati uvjete obnove - navodi Weygand.

Njihova zgrada dobila je žutu naljepnicu s time da su im najveću štetu na krovu napravili dimnjaci koji su se urušili uslijed podrhtavanja. Angažirali su tvrtku koja je uklonila preostale dimnjake te postavila ceradu koja je trebala poslužiti kao privremena zaštita, no već s prvim vjetrom je najlon otpao pa su se snalazili kako su znali i mogli. U potkrovlju su ispod rupa postavili otpali najlon te stavili kante, no, kako kažu, voda uvijek pronađe svoj put do dolje.

- Kiša će napraviti deset puta veću štetu na drvenu međukatnu konstrukciju u stanu gospođe Kovačić koja živi ispod potkrovlja. No, u slučaju da kiša probije njezin stan onda će i moj stan biti ugrožen koji se nalazi ispod nje i tako će nam cijela zgrada stradati - kaže Weygand.

Prepušteni sebi

Što se tiče pomoći, nisu nikakvu dobili ni od Grada niti od upravitelja GSKG-a. Sami su, preko privatnih kanala, angažirali statičare i sami su očistili svoje stanove. Jedinu pomoć, kažu, su dobili od vatrogasaca koji su uklonili dimnjake, no inače su bili prepušteni sami sebi. Uz to sve, od potresa nemaju plina ni tople vode, a kao što smo i ranije spomenuli, u pravu sanaciju ne mogu krenuti dok postoji zakonska regulativa.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. studeni 2024 18:28