Na današnjoj konferenciji za medije HSLS-a održanoj na Zrinjevcu, javnosti su se obratile predsjednica zagrebačkog HSLS-a Gabriela Bošnjak, sociologinja Aurelija Rosenzweig te saborski zastupnik Darko Klasić. Bošnjak je konferenciju otvorila problemom vraćanja reljefa kralju Petru I. Karađorđeviću u Meštrovićevom paviljonu nazvavši to korakom unatrag u odnosu na Meštrovićevu viziju.
- Aktualna rekonstrukcija Meštrovićevog paviljona u Zagrebu otkrila je dugo sakriveni reljef kralja Petra I. Karađorđevića, koji sada gradska vlast namjerava vratiti na izvorno mjesto unutar zgrade. Iako je riječ o vrijednom povijesnom artefaktu, njegovo ponovno postavljanje u javni prostor paviljona predstavlja korak unatrag u odnosu na odluku samog Ivana Meštrovića i izvorni smjer u kojem je razvijen ovaj objekt, izjavila je Bošnjak te podsjetila kako je Meštrović 30-ih, umjesto postavljanja konjaničkog spomenika kralju Petru I., osmislio izgradnju memorijalnog umjetničkog paviljona.
PROČITAJTE VIŠE Povijesno otkriće iz centra Zagreba prvi će put nakon 80 godina biti i javno predstavljeno!
Iz HSLS-a smatraju kako je Meštrović time osigurao da paviljon ne postane politički spomenik, već dom likovne umjetnosti te kako su povijesne okolnosti i kasnija prenamjena paviljona samo potvrdile kako njegov identitet nije vezan uz monarhiju, već uz kulturu i umjetnost.
- Uzimajući u obzir dugogodišnji karakter paviljona kao neutralnog izložbenog prostora, smatramo da bi vraćanje reljefa u njegovu unutrašnjost narušilo taj koncept. Umjesto da se ponovo izlaže u prostoru koji već osam desetljeća služi isključivo umjetnosti, reljef treba biti smješten u Muzej Ivana Meštrovića, gdje bi mu bio osiguran odgovarajući povijesni i umjetnički kontekst, zaključila je Bošnjak te pozvala nadležne institucije i gradsku vlast da preispitaju ovu odluku i pronađu rješenje koje će istovremeno očuvati Meštrovićev doprinos i zaštititi povijesni integritet Meštrovićevog paviljona.
Podržavaju Bernardića
Nakon predsjednice gradskog ogranka riječ je preuzela sociologinja i novinarka Rosenzweig koja je najavila poklanjanje spornog reljefa Muzeju Ivana Meštrovića. Podsjećamo kako je HSLS pružio podršku gradonačelničkoj kandidaturi Davora Bernardića i njegove platforme Servus Zagreb.
- Zagrebu ne treba artefakt koji centralno mjesto hrvatske umjetnosti posvećuje dinastiji Karađorđevića, kao sto nam ne treba ni arapski natpis kojeg s toga sad skidaju – a koji to mjesto pretvara u džamiju. U toj niši je avangardna umjetnička grupa Laibach jednom izložila i križ – pa tako treba i nastaviti i to mjesto treba ostaviti prazno da prima nova umjetnička djela, a ne vraćati posvetu dinastiji Karađorđevića koja je ukinula demokraciju i parlament, zabranila stranke i sindikate, zatvarala, mučila i ubijala političke protivnike, da bi na kraju potpisala pakt s nacistima zbog čega ju je vlastita vojska protjerala u London, a ovdje se u njezino ime nastavili boriti četnici.
PROČITAJTE VIŠE Krenuo megaprojekt u Zagrebu, diže se ograda oko kultnog mjesta: ‘Iz Češke stiže više od 18 tisuća staklenih prizmi!‘
Rosenzweig je zatim izrazila čuđenje zašto bi grad Zagreb imao spomenik tako kontroverznoj kraljevskoj dinastiji kao što su Karađorđevići te smatra kako tome nije mjesto u javnom gradskom i državnom prostoru. Također je mišljenja kako bi se prema reljefu trebalo odnositi kao prema djelima umjetnika posvećenih kontroverznim ideologijama poput Leni Riefenstahl i Alberta Speera.
- Meštrovićev muzej će znati kako, kada i gdje tom kontroverznom djelu dati nužan povijesni kontekst. Muzej Meštrović je osnovan po želji samog umjetnika 1952., i oni su najkompetentniji da se brinu o njegovom liku i djelu, zaključak je Rosenzweig.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....