ZALJUBLJENI EINSTEIN

ŽENSKAR KOJI JE VOLIO FIZIKU Suprugu je varao sa sestričnom, a kad se njome oženio, imao je pet ljubavnica

Walter Isaacson, ugledni američki publicist, bivši izvršni urednik magazina Time, u novoj biografiji Alberta Einsteina ‘Život genija’ otkriva da je intimni svijet tvorca teorije relativnosti nalikovao na teoriju kaosa
 Wikimedia Commons

Unatoč reputaciji da je bio ravnodušan, Albert Einstein bio je zapravo strastven čovjek u svojim osobnim i znanstvenim stremljenjima, tvrdi Walter Isaacson, poznati američki pisac, bivši izvršni urednik magazina Time te bivši direktor CNN-a. Vrsni biograf poznatih ličnosti, Isaacson je diljem svijeta poznat po biografiji Stevea Jobsa, koju je na hrvatskom jeziku prije tri godine objavio EPH.

Ovih dana u Americi su objavljene njegove dvije nove knjige: “The Innovators: How a Group of Hackers, Geniuses, and Geeks Created the Digital Revolution”, koja tragom blockbustera o Steveu Jobsu govori o tvorcima kompjutora i interneta, i “Einstein: The Life of a Genius”, sveobuhvatna biografija tvorca teorije relativnosti koja povezuje Einsteinov rad s njegovim kompleksnim privatnim životom. Nova Einsteinova biografija zasnovana je na Isaacsonovu istraživačkom radu te relativno nedavno objavljenim osobnim dokumentima slavnog fizičara koji je postao i ikona popularne kulture.

- Einstein je bio različit od većine velikih znanstvenika svoga doba. Neki su vjerojatno bili inteligentniji u čistoj matematici nego on. Ali Einstein je razmišljao izvan okvira i svoju kreativnost primjenjivao na drukčiji način. Einsteinov rad imao je vrlo osobni karakter, žig koji ga je učinio prepoznatljivim na način na koji je Picasso prepoznat kao Picasso - tvrdi Isaacson.

Zaljubio se u Zürichu

Rođen 1879. u Ulmu u židovskoj obitelji srednje klase, Albert Einstein nije se činio nadarenim djetetom. Kasno je progovorio, a u školi, koja mu je bila dosadna, bio je loš u matematici. Njegova potraga za otkrićima počela je kada je kao 16-godišnjak pokušavao dokučiti što bi se dogodilo s njegovom slikom u zrcalu ako bi se on počeo kretati brzinom svjetlosti. Mladi je Einstein 1896. godine iz drugog pokušaja upisao studij matematike i fizike na Švicarskom nacionalnom tehnološkom institutu (ETH) u Zürichu, gdje se zaljubio u 21-godišnju srpsku studenticu Milevu Marić, jedinu ženu na njegovoj godini. “Žestoka crnka” Mileva Marić u ljeto 1896. godine upisala se na Medicinski fakultet u Zürichu, ali se u jesen prebacila na ETH.

- Njih dvoje su se ludo voljeli, a imali su izvanbračnu kćer koju su dali na posvojenje. Naposljetku su se vjenčali kad je Einstein, nakon mnogo muka, dobio posao u patentnom uredu - zapisao je Isaacson.

Kći umrla od šarlaha?

Liesserl, izvanbračna kći Alberta i Mileve, rođena je u siječnju 1902. u blizini Novog Sada. Kako su je odmah dali na posvajanje, nakon dvije godine izgubili su njezin trag. Nikad se nije doznalo što se dogodilo s Liesserl: prema nekim teorijama umrla je od šarlaha, ali nikad nije nađena njezina smrtovnica. Albert i Mileva vjenčali su se 1903. godine te dobili dva sina, Hansa Alberta (1904.), kojega su zvali Adu, i Eduarda (1910.), kojega su zvali Tete.

- Dok je Einstein radio u patentnom uredu, u svoje slobodno vrijeme, napisao je ona četiri od pet radova koji su transformirali fiziku. Mileva mu je pomagala provjeravajući matematiku u njegovim radovima. Istinski mu je pomagala, ali ideje su bile Einsteinove - ustvrdio je Isaacson.

“Čudesne” 1905. godine Einstein je objavio tri velika rada: specijalnu teoriju relativnosti, objašnjenje Brownova gibanja i objašnjenje fotoelektričnog efekta. Za njegov se rad pročulo te je 1911. postao profesor na Sveučilištu u Pragu, a 1914. u Berlinu. Krize u njegovu turbulentnom braku s Milevom tada su samo eskalirale.

- Mileva ga je 1915. godine ostavila u Berlinu te se vratila u Zürich sa sinovima. Einstein je tada patio od jakih bolova u trbuhu koje je dodatno pogoršala nestašica hrane u Prvom svjetskom ratu. Njegovala ga je sestrična Elsa s kojom se naposljetku kasnije oženio - napisao je Isaacson. Einsteinova veza sa sestričnom Elsom počela je još 1912. godine dok je ona bila u braku s Maxom Löwenthalom. Vjenčali su se 1919. godine, kada je Mileva naposljetku pristala na razvod braka.

- Einstein je Milevi ponudio nagodbu. Ako pristane na rastavu, dat će joj novac od Nobelove nagrade za koju je očekivao da će je jednom dobiti - zapisao je Isaacson.

...

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Nedjeljnog Jutarnjeg

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 05:50