‘Radi 18 minuta dnevno, prosječno pregleda 0,9 pacijenata svaki dan, a većinu vremena putuje po kongresima!’

Jeste li upoznati s činjenicom da je jedan liječnik iz vaše bolnice pregledao samo 214 pacijenata... - kažem ravnatelju KB-a Merkur i Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac Željku Vidasu. Nisam uspjela dovršiti rečenicu, a ravnatelj Vidas odgovara kako to i nije baš sjajan rezultat jer to znači 10-ak pacijenata na dan, a dnevni bi prosjek trebao biti od 17 do 25.

- Kada kažem pregledanih 214 pacijenata - nastavljam - ne mislim tijekom jednog, već tijekom 11 mjeseci (231 radni dan). Dakle, u bolnici imate profesora koji je od 1. siječnja do 30. studenoga pregledao ukupno 214 pacijenata, što znači da je u prosjeku dnevno obradio jednog pacijenta - kažem i vadim na stol desetke dokumenata koje smo dobili od izvora iz bolnice.

Ravnatelj ih pregledava.

- A da, na žalost, to je istina.

Deset radnih sati

Riječ je o prof. dr. Željku Metelku, dijabetologu i bivšem ravnatelju Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac (ravnatelj je bio do pripajanja klinike KB-u Merkur). Dokumenti do kojih je došao Nedjeljni Jutarnji pokazuju kako je prof. Metelko jedan od rekordera po izbivanju iz bonice i putovanjima po kongresima diljem svijeta. Rekorder je i po malom broju pregledanih pacijenata, ali i po zaradi. Naime, za jedan sat rada u mjesecu listopadu prof. Metelko dobio je 1250 kuna.

Kako? Tijekom listopada odradio je svega osam radnih sati i za to dobio oko deset tisuća kuna (u bolnici smo dobili informaciju o visini plaće). Prema broju ugovorenih sati trebao je odraditi 132 sata, pa je tijekom 21 radnog dana uspio stvoriti minus od 124 sata. Iz toga se da izračunati, ako podijelimo njegovu plaću s brojem odrađenih sati, da je za samo jedan odrađeni dan, odnosno osam sati, dobio punu mjesečnu plaću. Koliko je to bizarno govori i podatak da je njegova kolegica, koja radi isti posao, tijekom tog mjeseca imala 13 sati viška, što je 137 odrađenih sati više od prof. Metelka.

U studenom je odradio dva sata više nego u listopadu. Bio je u bolnici 10 sati. I izvješće za prvih devet mjeseci ove godine je zanimljivo (189 radnih dana). Profesor Metelko zaradio je, kako doznajemo u bolnici, oko 90 tisuća kuna a da je odradio samo deset dana, odnosno 57,48 sati. Kada se to preračuna u minute, ispada da je radio svega 18 minuta na dan, a trebao je raditi oko 360 minuta. Ili kada se preračuna u postotke, to je pet posto od previđenog vremena ili 20 puta manje.

U tom razdoblju uspio je skupiti minus od 1135 sati dok je njegova kolegica prvih devet mjeseci završila sa 119 sati viška.

- Ovaj problem je očit i on definitivno postoji. No, ja zakonski nisam u mogućnosti dati otkaz ili smanjiti plaću. Isto tako, onima koji su odradili više nego što su trebali ne mogu dati bonus na plaću. Ruke su mi vezane i ne mogu ništa. Zato bi trebalo mijenjati zakonske okvire - kaže Vidas. Kao primjer navodi i probleme unutar KB-a Merkur. Primjerice, jedan je liječnik u 2010. godini bolnici zaradio sedam milijuna i 200 tisuća kuna, dok je u isto vrijeme jedan magistar uprihodio samo 307 tisuća kuna.

- Bruto plaća tog magistra veća je od onoga što je zaradio pa nam je on ništa drugo nego uteg i trošak. Skandalozno je da zbog titule magistra ima osam posto veću plaću od doktora koji je zaradio više od sedam milijuna kuna - kaže Vidas.

Pacijent dnevno

Nevjerojatno mali broj odrađenih sati prof. Metelka odražava se, naravno, na njegove pacijente. Od početka godine pa do kraja studenoga pregledao je samo 214 pacijenata. Toliko pacijenata pregleda liječnik s najnižim dopuštenim dnevnim prosjekom u 12 dana. Dok oni koji se drže odličnog prosjeka od 25 pacijenta po danu, 214 pacijenta pregledaju za tjedan i pol. Dakle, Metelko cijelu godinu radi posao koji se realno odradi za devet radnih dana!

Usporedbe radi, liječnica koju smo uzeli za primjer u početku teksta u istom je razdoblju pregledala 3971 pacijenta, odnosno 17 pacijenata po danu.

- Istina je da postoje liječnici koji vrlo malo rade. Ali već sam rekao da ne mogu na to utjecati. Ne postoje sankcije, odnosno metode kojima bih to mogao spriječiti. No, činjenica je da je to nedopustivo - kaže Vidas.

Ugovor s Klinikom

Na pitanje gdje je prof. Metelko kada nije u bolnici, Vidas odgovara: - Zaposlen je na Medicinskom fakultetu i ima brojna zaduženja zbog drugih funkcija koje obnaša pa je često na raznim kongresima. No činjenica je da bi svoj radni dan trebao rasporediti tako da je 85 posto vremena u bolnici (za što prima deset tisuća kuna plaću) i 15 posto vremena na fakultetu (za što je također plaćen), dok bi ostale obveze trebao odrađivati tijekom svog slobodnog vremena.

- Prema ugovoru koji prof. Metelko ima s Klinikom, 15 posto radnog vremena provodi na Medicinskom fakultetu gdje je također zaposlen, a ostatak vremena trebao bi raditi u svojoj ambulanti - kaže Vidas.

No, koliko bi mu slobodnog vremena trebalo da bi obavljao sve funkcije koje ima.

Osim što je zaposlen na Sveučilišnoj klinici Vuk Vrhovec i na Medicinskom fakultetu, prof. Metelko je i predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora, predsjednik Referentnog centra za šećernu bolest Republike Hrvatske, Voditelj nacionalnog programa za šećernu bolest Republike Hrvatske, direktor Suradne ustanove Svjetske zdravstvene organizacije za odgovarajuću tehnologiju u šećernoj bolesti, konzultant Svjetske zdravstvene organizacije, konzultant Europske agencije za rekonstruiranje za potrebe kontinurane medicinske edukacije i Voditelj europskog projekta EUBIROD.

Upravo zbog silnih funkcija koje obnaša, prof. Metelko je rado viđen gost, ali i voditelj i predavač na raznim skupovima i kongresima. I sve bi to bilo pozitivno da vrijeme koje treba provesti na svom radnom mjestu ne provodi negdje drugdje.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Nedjeljnog Jutarnjeg