Jesen je vrijeme branja raznih plodova pa tako i batata. Riječ je o namirnici koja se u nas još nije udomaćila, no polako počinje zauzimati svoje mjesto na našim jelovnicima. O batatu se još uvijek malo zna i još ga se uvijek popularno naziva slatkim krumpirom, iako on spada u porodicu slaka i s krumpirom nema nikakvih sličnosti.
Dapače, batat je prema svojim nutritivnim svojstvima i dobrobitima za naš organizam miljama ispred krumpira. Zašto? Pa zato jer ne sadrži nikakve masti niti kolesterol, zato što ga mogu jesti i dijabetičari jer je siromašan šećerima, jer sadrži pregršt minerala i vitamina te dijetalnih vlakana, jer mu je hranjiva vrijednost dva puta veća od krumpira i zato što mu upotreba u kulinarstvu nema granica.
Jestivo je osim korijena i lišće koje se jede sirovo u raznim salatama, i kuhano kao prilog poput blitve ili špinata, od kojih je također mnogo zdravije. To je prilično dovoljno razloga da se batatu više posvetimo. U Hrvatskoj sve vrste batata – narančasti, ljubičasti, crveni i bijeli – uzgaja tvrtka VelebitAgro, a oni su i jedini u nas koji se bave presadnicama batata.
No, uza sve te činjenice, važno je znati da ovaj tim, na čelu s Marijanom Hrenom i Željkom Markušićem, glavnim agronomom, čini apsolutno sve kako bi njihov batat bio u potpunosti zdrav. Naime, oni batat uzgajaju na posve ekološki način, i to je ono što im je primarno. Nema tretiranja ni zemlje ni ploda nikakvom kemijom kojom je napucana većina prehrambenih proizvoda na tržištu.
– Poljoprivreda je nauka, znanost o zemlji i biljkama. Važno je što biljka crpi iz zemlje, kako raste, važno je znati što jedemo. Zemlja na kojoj raste naš batat nahranjena je ponajviše zeolitima, prirodnim vulkanskim mineralima – kaže direktor Marijan Hren i nastavlja: Zanimaju nas proizvodi novih tehnologija u poljoprivredi i stočarstvu, nove kulture kojima se želimo posvetiti. Batat je jedna od njih i htjeli bismo iskoristiti sve efekte proizvodnje, želimo da bude što dostupniji te da ga što više ima u kuhinjama i vrtovima – kaže.
Ovi ljudi su stalno na terenu, pomažu svojim kooperantima, nadgledaju što rade, važno im je da se drže posve prirodnog načina uzgoja. Trenutačno je sva pozornost usmjerena na ovogodišnji urod jer batat se sada vadi iz zemlje pa je i tim tvrtke svoje urede na kraće vrijeme zamijenio poljima u Čačincima pokraj Orahovice. I sami smo otišli tamo, gdje se batat vadi već tjedan dana i vadit će se naredna dva, ovisno o vremenskim uvjetima.
Ubrani batat skladišti se na 30 stupnjeva, tri do pet dana se konzervira i takav se čuva na 13 do 15 stupnjeva godinu dana. On ne voli hladnoću pa ga i kod kuće valja čuvati na toplijem mjestu. Svaka od ove četiri vrste, odnosno boje batata ima drugačiji okus, tj. stupanj slatkoće pa si svatko može odabrati onaj koji mu odgovara. Njegove intenzivne boje jelo čine još zanimljivijim. To je pokazao i Ivan Ruk, chef restorana Bon Appetit koji je skuhao preukusna jela s korijenom batata i njegovim lišćem.
Mladenka Šarić pobrinula se za slatko i pripremila kremšnite s batatom u kojima nema niti jednog jajeta. Pri kupnji batata, kao i bilo koje druge namirnice, valja znati što se i od koga kupuje. Treba birati pametno i ne vjerovati slijepo svemu onome što piše na etiketama jer nas nažalost varaju pa nam tako pod nazivom domaći, nude batat uvezen iz Amerike. A taj kvalitetom ne može stati uz bok opisanom batatu.
Kremšnite od narančastog i ljubičastog batata
Treba se informirati, birati pametno i posvetiti pozornost svojoj prehrani. I to ne bi trebalo ignorirati. Uz to, batat je iznimno ukusan.
Svidio vam se tekst i zanima vas još recepata s batatom?
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....