VINSKE MUŠICE SAŠE ŠPIRANCA

POVRATAK FRANKOVKE: Potisnuta bijelim sortama, frankovka je nestajala iz vinograda!

Potisnuta bijelim sortama, frankovka je pomalo nestajala iz naših vinograda. Na svu sreću, zahvaljujući nekim vinarijama ponovno se vraća na police vinoteka.

Frankovka je crni pandan graševini. Sorta koju susrećemo u svim zemljama negdašnje AustroUgarske pod raznim imenima. U Češkoj, Hrvatskoj, Slovačkoj i Srbiji je frankovka, u Mađarskoj kekfrankos, u Austriji blaufränkisch, a u Sloveniji modra frankinja. Nalazimo je još u manjim količinama i u brojnim drugim zemljama, poput Njemačke, Italije, Rumunjske i Bugarske, i tako sve do Australije i Japana. Dakle, s njom se radi i eksperimentira u ozbiljnim razmjerima. S gra- ševinom ne dijeli samo rasprostranjenost širom bivšeg carstva, iz doba kad je očito bila jedna od omiljenih crnih sorti, nego i očekivanja vinske javnosti. Frankovka je, naime, podcijenjena sorta čiju ljepotu tek sada ispočetka otkrivamo. Upravo kao i graševine.

Frankovka na putu do ponovne afirmacije ima nešto više sreće od graševine jer ju je prije desetak godina nekoliko poznatih vinskih kritičara internacionalnog formata, poput Jancis Robinson, obilježilo kao najvažniju crnu austrijsku sortu. Tada se počela tražiti diljem planeta i danas je put do konačne internacionalne afirmacije dobrim dijelom prijeđen, a graševinu taj dio puta još čeka. U Hrvatskoj se proizvodi na nešto manje od 900 hektara, dok je Mađari i Austrijanci, dvije velesile kad je u pitanju frankovka, uzgajaju na deset puta većim površinama. Frankovka je prije stotinjak godina bila s kadarkom, koja je u međuvremenu potpuno nestala, jedna od najzastupljenijih sorti kontinentalne Hrvatske.

Corkscrew and bottle of wine on the board
Getty Images/iStockphoto

Popularnost bijelih sorti u nas, prije svega graševine, istisnula ju je do sporadičnosti. Jedina vinarija u proteklih nekoliko desetljeća koja je ustrajala na njezinu uzgoju i tržišnom afirmiranju bila je Feravino iz Feričanaca. Posljednjih godina afirmaciji te sorte srećom su se pridružile i druge vinarije, uglavnom iz Slavonije i Podunavlja, pa se polako vraća na police trgovina i vinske liste u većem broju. Kako je posljednjih godina kultura vina u Hrvatskoj rapidno porasla, počelo se tražiti nešto autentičnije za ove prostore od popularnih francuskih sorti i na taj su impuls, srećom, reagirali mnogi. Danas frankovka nudi cijeli raspon vina, od sočnih i laganih, blagih tanina i živahnog okusa u budget cjenovnom razredu, do vrlo ambicioznih i kompleksnih vina, a opet s atraktivnom živošću, toliko tipičnom za ovu sortu, koja mogu odležavati godinama i koristiti se u visokoj kuhinji.

Two glasses with red wine
Getty Images/iStockphoto

Dakle, tražite li vino za ljetni roštilj, teško da postoji bolje rješenje od lagane i sočne frankovke, s druge strane ambiciozniji primjerci bez problema funkcioniraju uz ambiciozne večere. Danas smo izdvojili tri iznimne frankovke koje kvalitetom iskaču iz ostatka grupe, možete ih popiti odmah, ali i staviti na odležavanje u podrum do pet godina. Osim što su vina zaista dobra, impresivan im je omjer cijene i kvalitete. Nema drugog crnog vina u Hrvatskoj koje to trenutačno nudi.

FERAVINO, FRANKOVKA MIRAZ 2015. cijena: 68 kn (Miva)

Ne samo da je Feravino imalo viziju ulaganja u ovu sortu kad je drugi nisu prepoznavali kao zanimljivu, nego je i danas vodeće kad je u pitanju kvaliteta te sorte u nas. Etiketa Miraz rezervirana je za najbolje grožđe iz najboljih vinograda, a ostalo završava pod etiketama Dika i u bazičnoj liniji. Vino je odle- žavalo četiri do šest mjeseci u malim bačvicama različite starosti. Prekrasno je, s oko 13,5% alkohola, puno je sočnosti i svježine sorte s jedne strane, a ima lijepu ravnotežu u slatkim začinima i zadimljenosti barika s druge. Još djeluje mlado i živo i pred njom je dug put. Obavljen je sjajan posao u podrumu jer vino nije pobjeglo u koncentraciju ambicioznih vina, nego se sačuvala sočnost koju kupac očekuje od te sorte. Dugo ostaje u ustima nakon ispijanja, a čistoća i intenzitet aroma jednostavno su impresivni.

Ocjena 90/100

BELJE, FRANKOVKA VRHUNSKO 2012. cijena: 70 kn (Konzum)

Jako lijepo i razvijeno vino. Duboke, neprozirno rubinsko crvene boje. Impresivne kvalitete, trenutačno je na vrhuncu. Posjeduje istovremeno dubinu, kompleksnost, svježinu, razvijenost, pikantnost i sočnost. Alkohol od 14% ugodno zagrijava, ali živost kiselina čini ga sočnim. Ima i daljnji potencijal odležavanja, ali sada je idealan trenutak za potrošnju. Retrookus na prezrele višnje maraske je najatraktivniji dio vina. Čist je i dug. Lijepi balans, lijepa svježina, idealno ga je servirati uz sočne steakove, uz gulaše također. Jako podsjeća na austrijske (burgenland) blaufrankische visoke klase, ali bez zadimljenosti. Jako fino.

Ocjena 89/100

ORAHOVICA, FRANKOVKA VRHUNSKO 2013. cijena: 55 kn (Vrutak)

Najsočnija ove klase na tržištu trenutačno. Ima tipičnu svje- žinu zahvaljujući ugodno naglašenim kiselinama i izraženu voćnost kupina i višanja uz koju se osjeća pregršt slatkih aroma porijeklom iz hrasta, poput kokosa i vanilije, a u vrlo maloj dozi i dima. Ostavlja dojam punoće i slasti zahvaljujući malom ostatku neprovrelog sladora koji zapravo savršeno uravnotežuje tu silnu živost. Da bi se postigao takav balans i aroma, enologinja je posegla za specifičnim načinom vinifikacije s kontroliranom temperaturom vrenja, nakon čega je dio vina stavila na odležavanje u drvene bačvice 12 mjeseci, a ostatak od nekih 40% vina ostalo je ležati u inoxu, pa se kasnije izmiješalo i tipiziralo. Ovo je vino za blaže fiš-paprikaše i sočnu svinjetinu s roštilja.

Ocjena 87/100

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 12:29