"Suradnja vinskog turizma i poljoprivrede ključ je održivog ruralnog razvoja u Hrvatskoj"

Početkom svibnja otvoren je prvi vinski kamp u Hrvatskoj koji spaja poljoprivrednu proizvodnju i turističku ponudu.

Riječ je o vinskom kampu Hažić smještenom na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu u međimurskom Jurovčaku, u blizini terma Sveti Martin.

„U naš vinski kamp uložili smo mnogo truda i energije. Sretna sam što smo uspjeli. Iako još do kraja lipnja moramo postaviti mobilne kućice s terasama, prvi kamperi su već stigli", izjavila je vlasnica Tatjana Hažić koja sa sestrom Valentinom vodi ovo gospodarstvo već niz godina.

Kamp je namijenjen obiteljima, parovima i svim zaljubljenicima u prirodu, a nudi domaće, lokalne i sezonske proizvode obitelji Hažić i susjednih OPG-a.

Izgradnju kampa čija je vrijednost 3,5 milijuna kuna, Fond za ruralni razvoj pomogao je s gotovo 1,5 milijuna kuna.

„Obitelj Hažić predstavlja vrlo uspješnu turističku priču ruralne Hrvatske koja kroz seoski turizam pruža najbolje od Međimurja. U razvoju su im svakako pomogla sredstva iz EU fondova, no ne smije se zanemariti ni neizmjeran doprinos cijele ove vrijedne obitelji kao i vlastita sredstva uložena u unaprjeđenje kvalitete vlastitih proizvoda i turističke ponude“ naglasila je Aleksandra Kuratko Pani, voditeljica Udruge ruralnog turizma Hrvatske u čijem je članstvu OPG Hažić od 2020. godine.

Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević nedavno je na međunarodnoj online konferenciji „ITER VITIS – konkurentno i sigurno“ otkrio da hrvatske vinarije više od 70 posto svoje prodaje realiziraju kroz turističku sezonu.

"Kolika je ovisnost potrošnje vina o turizmu najbolje govori podatak da smo u prvih 11 mjeseci 2020. sa 7,7 milijuna dolazaka i 54 milijuna noćenja zabilježili pad u odnosu na isto razdoblje 2019. za 62, odnosno 50 posto - a što je ujedno i podatak za prosječni pad prodaje vina", istaknuo je Kovačević.

Pandemija je negativno utjecala na turizam, ali i na potrošnju vina koja se na globalnoj razini prepolovila. Što se tiče Hrvatske, zabilježen je manji pad prodaje od prosjeka, ali će proći godine dok se industrija ne oporavi.

Sinergijsko djelovanje

Međutim, pandemija je također ukazala na potrebu i želju za promjenom masovnog turizma u individualni turizam koji je održiv, koji se vraća prirodi i tradiciji.

U takvom okruženju, vinski turizam se nameće kao pokretač održivog ruralnog razvoja.

„Sinergijsko djelovanje vinarstva odnosno poljoprivrede i turizma ključ je njihovog dodatnog razvoja – s jedne strane promovirati hrvatska vina na stranim tržištima, kao i krajeve u kojima nastaju, te s druge strane širiti poljoprivrednu proizvodnju na nepoljoprivredne djelatnosti odnosno obogaćivanje turističke ponude razvojem ruralnog turizma. Tako također jačamo i širimo spektar distribucijskih kanala za naša vina, što se pokazalo izuzetno važnim s obzirom na tržišne poremećaje te probleme s prodajom i viškovima uslijed širenja bolesti COVID-19." rekao je Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.

U sklopu Programa ruralnog razvoja uloženo je 8,8 milijuna eura za vinski turizam. Te potpore trebale bi omogućiti stvaranje novih radnih mjesta, znanja i vještine, čime se sprječava depopulacija ruralnih područja.

Treba također istaknuti da je Međimurska županija ostvarila najbolje turističke rezultate u 2020. godini - jedina je županija koja bilježi veći broj dolazaka gostiju u prvoj polovici godine, u usporedbi s 2019. godinom. To je postigla upravo zahvaljujući višegodišnjim ulaganjem u održivi turizam kroz inovativne modele privlačenja gostiju i udruživanja na lokalnoj razini.

Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da iz godine u godinu opada proizvodnja vina u Hrvatskoj, a istodobno raste uvoz vina. Prema podacima DZS-a, u 2016. godini u Hrvatskoj proizvedeno je 760 tisuća hektolitara vina, dok je pet godina ranije proizvedeno skoro duplo više - 1,4 milijuna. Rekordne turističke 2019. godine, situacija je bila slična - proizvedeno je 737 tisuća hektolitara vina, od čega 80% s oznakom izvornog podrijetla. Istovremeno je udvostručen uvoz vina, među kojima je najviše jeftinih vina iz Makedonije, Francuske i Italije.

Kad se spomenu Italija i Francuska, poznato je da se radi o svjetskim vinskim velesilama koje zajedno bilježe polovicu svjetskog izvoza vina, u vrijednosti od oko 18 milijardi dolara. S druge strane, hrvatski izvoz vina procijenjen je na oko 18 milijuna dolara.

"Uloga turizma u ruralnom području u kontekstu pandemije važnija je nego ikad. Razvojem kvalitetne turističke ponude i proizvoda omogućit ćemo produljenje sezone i proširenje ponude, osobito prema ruralnim destinacijama, što ćemo implementirati i u novi strateški okvir kojim definiramo buduće desetogodišnje razdoblje razvoja inovativnog, otpornog i održivog turizma. Imamo sve preduvjete da Hrvatsku istaknemo kao održivu destinaciju ruralnog turizma, destinaciju s kvalitetnom cjelogodišnjom ponudom, te da iz ove pandemije izađemo kao konkurentnija turistička destinacija", poručila je na konferenciji u prosincu 2020. ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

"Financirano u okviru programa Europske unije IMCAP"

Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.