Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 22. rujna

 SHUTTERSTOCK
Strašna obljetnica

Bio je to sasvim običan radni dan, a onda su pucnjevi najavili užas koji se ne da - i ne smije - ikada zaboraviti

22. rujna obilježava se Dan nacionalne borbe protiv nasilja nad ženama kada se svi prisjećamo stravičnog događaja na zagrebačkom sudu u kojem su ubijene tri, a ranjena jedna žena: nažalost, i 25 godina kasnije svakih 15 minuta jedna žena u Hrvatskoj doživi neki oblik nasilja.

22. rujna obilježava se Dan nacionalne borbe protiv nasilja nad ženama kada se svi prisjećamo stravičnog događaja na zagrebačkom sudu u kojem su ubijene tri, a ranjena jedna žena: nažalost, i 25 godina kasnije svakih 15 minuta jedna žena u Hrvatskoj doživi neki oblik nasilja.

Činio se to samo jedan obični radni dan za suce, odvjetnike i službenike Općinskog suda u Zagrebu. Za stranke baš i ne jer biti usred sudske parnice nikad nije ugodno, ali ono što je uslijedilo 22. rujna 1999. je neizrecivo. Brakorazvodna parnica pretvorila se u masakr kada je policajac Mato Oraškić ubio tri žene – Gordanu Oraškić, suprugu koja ga je prijavila za nasilje, odvjetnicu Hajru Prohić i sutkinju Ljiljanu Hvalec, a Stanku Cvetković, zapisničarku na sudu, teško ranio. Tragedija je to utkana u hrvatsko društvo i svake je se godine 22. rujna prisjetimo jer na taj datum obilježavamo Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama.

Od te 1999. godine prošlo je 25 godina, četvrt stoljeća, i prirodno je da se pitamo gdje smo danas, je li imalo bolje, ali statistike su još uvijek itekako alarmantne.

Prema podacima iz 2023. godine, svakih 15 minuta jedna žena u Hrvatskoj doživi neki oblik nasilja. U posljednjih 20 godina ubijeno je 398 žena, samo u ovoj godini njih pet, a Hrvatska se nalazi na trećem mjestu u Europskoj uniji po broju femicida.

image

Prema podacima iz 2023. godine, svakih 15 minuta jedna žena u Hrvatskoj doživi neki oblik nasilja

SHUTTERSTOCK

I iako se u dobrom smjeru radilo na Kaznenom zakonu, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić godinama ističe "da izmjene kaznenog i drugih represijskih zakona same po sebi neće nužno doprinijeti rješenju problema jer se zakonodavnom represijom uvijek adresiraju posljedice nasilja (ubojstva/femicida), a ne uzroci".

Utvrdila je kako bi sve nasilje, pa tako i nasilje prema ženama, trebalo adresirati kroz "sustavan pristup obrazovanju na svim društvenim razinama o pogubnosti kulture nasilja koju trenutno živimo pa onda i rodno utemeljenog nasilja kao jednog od oblika nasilničkih društvenih obrazaca ponašanja. Nedostaje ustrojen učinkovit sustav ranog sprječavanja nasilja, odnosno stručne pomoći i podrške obiteljima u problemima kroz sustav socijalne skrbi, a posebice je vidljiv deficit obrazovanja i edukacije struke, odnosno policije, pravosuđa i državnog odvjetništva o rodno utemeljenom nasilju".

image

Užasna istina - na jedno prijavljeno silovanje dolazi još 15 do 20 neprijavljenih

SHUTTERSTOCK

Femicid je možda najužasniji oblik nasilja nad ženama, ali nije jedini - ove godine uoči Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama inicijativa ženskih udruga iz cijele Hrvatske skreće pozornost na ozbiljne propuste sustava koji doprinose kontinuiranom nasilju nad ženama simboličnom javnom akcijom „Prestanite štititi silovatelje“.

"U osječkoj bolnici radio je liječnik optužen za silovanje pacijentice dok se vodio kazneni postupak protiv njega i više od pola godine nakon prvostupanjske presude. Uklonjen je iz bolnice tek nakon medijskog pritiska uslijed reakcija ženskih organizacija iz Osijeka i nove prijave za napad na još jednu ženu. Ovaj slučaj nije izoliran, već odražava dublje probleme unutar sustava – institucionalno nasilje nad ženama koje ih dodatno zastrašuje i ponižava u trenucima kada im je potrebna liječnička pomoć", stoji u priopćenju inicijative.

Broj nasilnih incidenata, uključujući obiteljsko i seksualno nasilje, iz godine u godinu raste. Na jedan prijavljeni slučaj obiteljskog nasilja dolazi 10 neprijavljenih, a na jedno prijavljeno silovanje još 15 do 20 neprijavljenih.

image

Postoje inicijative izvan institucija koje čine sve što mogu kako bi se osigurala sigurnost i jednakost za sve

SHUTTERSTOCK

I dok se više ne počne raditi na sustavnom pristupu obrazovanju na svim društvenim razinama što zastupa pravobraniteljica, treba istaknuti da postoje inicijative izvan institucija koje čine sve što mogu kako bi se osigurala sigurnost i jednakost za sve, te rade na podizanju svijesti o ovom problemu i potiču otvorene razgovore.

Domaći brend Skintegra već nekoliko godina aktivno podržava rad sigurnih kuća diljem Hrvatske, pokazujući snažnu posvećenost borbi protiv nasilja nad ženama.

Ove godine Skintegra je donirala svoje proizvode, dječje knjige te materijalna i financijska sredstva, pomažući štićenicama devet sigurnih kuća. Donacije su poslane sigurnim kućama B.a.B.e., Utočištu Sv. Nikola, Sigurnoj kući Čakovec, Udruzi UZOR, KORAK Karlovac, Udruzi Iris Bjelovar, Caritasu nadbiskupije Split, Centru za žene Adela – Sisak te Sigurnoj kući Istra.


Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Gloria i Skintegra

Linker
27. studeni 2024 00:01