ZAJEDNO PROTIV CRVENIH Kaptol i HDZ obnavljaju staro savezništvo iz 1990.

Ovaj put kardinal Josip Bozanić i drugi biskupi neće prije izbora izravno poručiti biračima da glasaju za HDZ i Tomislava Karamarka. To bi bio korak koji Crkva sebi ne može dopustiti koliko god navijala za neku političku opciju.

Umjesto toga treba očekivati biskupsku poruku vjernicima da glasove daju onima koji Hrvatsku mogu izvući iz močvare i beznađa u kojoj se zemlja nalazi posljednjih godina.”

“A za tu močvaru – prema Crkvi – krivi su Milanovićeva Vlada i Kukuriku koalicija. Pretpostavljam da je to poruka.”

Tako je, u kratkim crtama, zvučao moj razgovor koji sam ovog ponedjeljka za Globus vodio s jednim od najupućenijih zagrebačkih svećenika, koji svakodevno kontaktira s kaptolskim vlastima na čelu s nadbiskupom Josipom Bozanićem. U pitanju je dugogodišnji poznanik čije se prognoze budućih postupaka članova Hrvatske biskupske konferencije redovito pokazuju točnima.

Usto, ne radi se o politički zadrtom svećeniku koji (poput velike većine klera) jednostavno ne podnosi ljevicu. Baš suprotno, Globusov sugovornik u dobrim je odnosima s nizom SDP-ovaca, ali ni on više ne pokazuje zadršku prema crkvenoj podršci za Karamarkovu “Domoljubnu koaliciju”.

Pritom me podsjetio da je Bozanić zbog svoje funkcije morao dopustiti župniku Crkve svetog Marka da unutra primi bivše branitelje koji su krajem svibnja pokušali izazvati nerede kako bi srušili Vladu Zorana Milanovića.

Jedini važniji političar koji je podržao branitelje bio je Karamarko, koji je čak sugerirao kako ratni invalidi smiju kršiti zakone.

Glas koncila jedini je ozbiljan medij koji je podržao tu akciju ratnih veterana, a Vladu de facto proglasio izdajničkom, što je već uobičajena parola koja se plasira iz HDZ-a, desnih krugova i većeg dijela Katoličke crkve.

A onda je 5. lipnja, bez izraženog povoda, Bozanić u svom uredu primio šefa HDZ-a.

“Susreti s kardinalom Bozanićem za mene uvijek imaju posebno značenje. Vrijedno je čuti njegove poglede na važne događaje. Naš jučerašnji susret bio je ipak drukčiji od svih dosadašnjih jer se odvijao u ozračju dolaska pape Franje u Sarajevo”, napisao je Karamarko na Faceboku.

Tko to čita A iz Tiskovnog ureda Zagrebačke nadbiskupije upućeno je samo kratko priopćenje:

“Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić primio je u petak 5. lipnja prije podne u Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu predsjednika Hrvatske demokratske zajednice gospodina Tomislava Karamarka na njegovu zamolbu.”

Zanimljivo, o sastanku Bozanić-Karamarko, bili su obaviješteni samo najbliži kardinalovi suradnici i da predsjednik HDZ-a nije objavio fotografiju sa susreta, nitko ne bi znao da se nešto zbilo. Tko uopće čita priopćenja na portalu Nadbiskupije zagrebačke…

No nipošto ne znači da je to bio nevažan sastanak, tvrdi Globusu izvor iz HDZ-a.

“Bozanić se imao priliku uvjeriti o Karamarkovim pogledima na situaciju u državi, ali i čuti njegove ideje na koji način riješiti probleme. Rekao bih da je to bio dobar sastanak dvojice bliskih istomišljenika”, opisao je ovaj iskusni političar, koji je, također u dobrim odnosima s crkvenim vrhom.

Onda je podsjetio na neke kardinalove javne nastupe koji se suštinski ne razlikuju od onoga što danas govori Tomislav Karamarko.

Tako je, recimo, u božićnoj homiliji iz 2012. Bozanić žestoko optužio Milanovićevu vladu da “svom silinom u hrvatski školski sustav želi nametnuti sadržaje koji pokazuju značajke antropoloških otklona od judeokršćanskih, ali i širine religijskih polazišta. Na više smo načina i dosad upozoravali na štetnost takvih poteza vlasti za hrvatsku kulturu i hrvatsko društvo, jer oni u sebi kriju metodu koja se ne osvrće na primjereno postupanje po traženju općega dobra”, izjavio je zagrebački nadbiskup.

Iste ocjene često iznosi i Karamarko, koji usto, vladajuću koaliciju često optužuje da ne voli Hrvatsku. Bozanić se čuva tako snažnih optužbi, ali zato ih objavljuje Gas koncila, koji je službeno glasilo nadbiskupije.

Osim toga, Bozanić je sklon popuštati pa je godinu dana kasnije već bio puno umjereniji.

Tako je u božićnoj propovijedi iz 2013. nastupio miroljubivo i u skladu s porukama pape Franje vjernicima pručio da trebaju biti otvoreni za susrete s drugima i drukčijima.

Nije čudno da se Bozanić ovdje bio pozvao na papu Franju; sličnu širinu i otvorenost prema različitima skoro je nemoguće naći kod članova Iustitia et pax, brojnih biskupa, ali i u Glasu koncila. Međutim, kardinal Bozanić zna da se prelat na visokom položaju kao što je on, usto još prilično ambiciozan, u javnosti jednostavno mora ponašati kako to očekuju u Vatikanu.

Makar i unutar Crkve postoje razlike, što se vidjelo u nedavnoj predsjedničkoj kampanji. Dok je Hrvatska biskupska konferencija izdala prilično neutralan proglas, Glas koncila gotovo je direktno pozvao vjernike da u drugom krugu predsjedničkih izbora podrže Kolindu Grabar-Kitarović, kandidatkinju HDZ-a i stranaka desnice.

Uostalom, Crkva se nije oglašavala u predizbornoj kampanji za opće izbore, osim izrazito uopćenom porukom koju je Hrvatska biskupska konferencija objavila sredinom listopada 2011. godine. Ali za razliku od 2007. kad je Crkva bila snažno podržavala HDZ i Ivu Sanadera, ovaj put stigao je apel vjernicima da prilikom glasanja u sebi pronađu mudrost.

“Bozanić i biskupi shvaćali su da će HDZ sigurno izgubiti izbore i da nikakvi crkveni apeli ne mogu spriječiti pobjedu Kukuriku-koalicije, a ionako su se dobro opekli kad su bili podržali Milana Bandića protiv Ive Josipovića. Ovaj put sve je drukčije – HDZ vodi u anketama, zemlja je u dugotrajnoj krizi, a vladajuća koalicija svjetonazorski je sve ono protiv čega se bori Katolička crkva u Hrvatskoj. To su razlozi zbog kojih se Bozanić susreće s Karamarkom, mada do parlamentarnih izbora još ima dosta”, analizirao je spomenuti HDZ-ovac u razgovoru koji smo vodili tijekom vikenda.

Biskupi pažljivo procjenjuju koga će podržati, što je u negativnom smislu najbolje osjetila Željka Markić, katolička aktivistica.

Na referendumu o braku, bila je dobila više od 946 tisuća glasova te potukla Vladu i brojne lijevo-liberalne udruge.

Ali kad je Željka Markić u proljeće 2014. najavila da razmišlja o izlasku na izbore za Europski parlament, biskupima nije bilo na kraj pameti da je podrže. Poruka s Ksavera (gdje je sjedište HBK) bila je očita: drži se dalje od politike.

HDZ i Karamarko nešto su sasvim drugo; izgledni pobjednici i ekipa s kojom je ovdašnja Crkva u savezu još od 1990. i prvih višestranačkih izbora.

Samo što je taj odnos Crkve i HDZ-a ipak prilično višeslojan, unatoč savezništvu kad se treba suprotstaviti lijevo-liberalnim snagama. Zaboravlja se kako je prilikom donošenja Vatikanskih ugovora desno krilo HDZ-a bilo otvoreno protiv Vatikana.

Jedini koji se pobunio bio je Vice Vukojević, tadašnji predsjednik Saborskog odbora za zakonodavstvo koji je tvrdio da su Sporazumi sa Svetom Stolicom protuustavni. Vukojevića je podržalo nekoliko predstavnika HDZ-ova desnog krila, ali pobuna je ugušena čim se umiješao Franjo Tuđman koji im je osobno zaprijetio da ne opstruiraju pregovore.

Prema informacijama i iz HDZ-a i s Kaptola, sada desno krilo Karamarkove stranke žestoko rogobori protiv kardinala Bozanića. Unutar tog političkog spektra Bozanić nikad nije bio omiljen zbog svojih suzdržanijih političkih stavova, no ovaj put u pitanju je nešto drugo.

Josip Bozanić bio je član vatikanske Komisije za Međugorje, kojom je predsjedao kardinal Camillo Ruini, a jedan od članova je i sarajevski nadbiskup (kardinal) Vinko Puljić. Komisija je u siječnju 2014. papi dostavila mišljenje o međugorskom fenomenu, a kakvo je bilo, može se naslutiti iz nedavnih Franjinih opaski iz kojih je vidljivo da duboko sumnja u ukazanje Majke Božje tamošnjim vidiocima.

A Međugorje predstavlja jedan od glavnih kultova, ne samo za hercegovačke franjevce nego i za desnicu. Konačno i Karamarko je proteklih dana bio u kanadskom Norvalu u Župi uznesenja blažene djevice Marije, kojom upravljaju franjevci iz Hercegovine, a okupljalište je desno orijentirane emigracije.

U desnom krilu Hrvatske demokratske zajednice Bozanića se optužuje da unutar Komisije nije dovoljno branio fenomen Međugorja, što je samo po sebi besmisleno jer Sveta Stolica još nije niti objavila konačno stajalište o ovom pitanju, a i nikad nije objavljen sadržaj kardinalskih rasprava na, ionako, zatvorenim sjednicama.

“Mnogi u HDZ-u vjeruju kako je Bozanić, da je želio, mogao upotriebiti utjecaj koji ima na papu Franju i uvjeriti ga da prizna Međugorje ili u najmanju ruku da Vatikan nastavi tolerirati taj fenomen”, kaže jedan dužnosnik HDZ-a.

Oni koji ne vole kardinala podsjetit će kako je Bozanić 2011., unatoč zamalo općoj pobuni ovdašnjeg svećenstva, podržao i vatikansku odluku o vraćanju istarske župe Dajla u vlasništvo talijanskih dominikanaca. Rezon je jasan, zagrebački nadbiskup dobro kotira u Rimu, ali Hrvatska, sad i Hercegovina, od toga nemaju puno. S druge strane, na Kaptolu će reći da priče o Bozanićevu utjecaju šire oni koji ne poznaju unutarnje odnose u Vatikanu. Stvarnost je, navodno, kudikamo nepovoljnija.

“Jeste li gledali prijenos Franjina posjeta Sarajevu? Gdje je bio Bozanić, jeste li ga vidjeli? Jasno da niste jer je imao marginalnu ulogu, a to pokazuje i kolika je njegova moć u vatikanskim krugovima”, pojasnio je svećenik s početka teksta.

Koji je također svjestan kako dio HDZ-a jednostavno ne trpi zagrebačkog nadbiskupa.

Kako god, sa ili bez priznanja Međugorja, Karamarko sebi ne smije dopustiti raskid savezništva s Bozanićem. Smjena sadašnje državne vlasti obostrani je cilj i na Kaptolu i u HDZ-u. I, lako moguće, na dohvat ruke.

SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD ČETVRTKA: