NEPOZNATI SNIMCI SLAVNOG FOTOGRAFA Titovi portreti i prvi bikiniji u Dalmaciji

Godina je 1953. Bikini je ne tako davno stigao u Dalmaciju. U kamenom dvorištu u Starom gradu u Dubrovniku na fotografiji je zabilježena tinejdžerica koja pozira u svijetlom, dvodijelnom kostimu, zadovoljna da nosi ovaj posljednji krik mode. Jednu od prvih fotografija bikinija u Dalmaciji, snimio je Marc Riboud, fotograf slavne agencije Magnum.

Prvo u MUO

Dalmatinski opus Marca Ribouda, široj javnosti nepoznat, u organizaciji Festivala Rendez-Vous bit će predstavljen na tri lokacije ovog ljeta - na izložbi koja se 18. lipnja otvara u MUO u Zagrebu, u Palači Sponza u Dubrovniku 25. srpnja uz Ljetne igare, te u Salonu Galić u Splitu, 3. rujna.

U ljeto 1953. francuski je fotograf, naime, putovao Dalmacijom - Splitom, Dubrovnikom, Vrlikom. Snimio je trideset fotografija, sve ćemo ih moći vidjeti na izložbi, uz njih još petnaestak, ikoničnih, koje su nastale u drugim dijelovima svijeta. Jedna od fotografija ima posebno značenje u povijesti. Snimka je to čovjeka koji hoda i nosi golem crtež Josipa Broza Tita. Toliko je Titov crtež velik da pokriva čitavog čovjeka, pa ga praktički niti ne vidimo, osim njegove noge. Ova fotografija bila je na povijesnoj izložbi “Prvi Magnumovi fotografi: Lice vremena”, 1955. Riječ je o prvoj grupnoj izložbi Magnumovih fotografa u povijesti.

Tržnica životinja

Marc Riboud putovao je Dalmacijom u ljeto 1953. Bila je to za njega neka vrsta godišnjeg odmora, na kojemu je usput i fotografirao, i to u godini koja je za njega bila prijeloma.

Kustosica Dunja Nekić tumači kako je došao u Dalmaciju: “Njegova prijateljica Madeleine Denegri, Francuskinja koja se udala za profesora francuskog jezika iz Hrvatske Milivoja Denegrija, pozvala ga je i priredila mu vodič koja mjesta mora posjetiti.”

Madeleine Epron-Denegri bila je, inače, u mladim danima osobna tajnica znamenitog Andréa Gidea, dobitnika Nobelove nagrade za književnost, zatim novinarka u Parizu, a nakon udaje za Denegrija živjela je u Splitu gdje je radila kao prevoditeljica i pisala tekstove o spomencima kulture.

Uz Titovu sliku, među upečatljivijim fotografijama je “Tržnica životinja u Vrlici”, na kojoj su zabilježeni djedovi i njihovi unuci kako prodaju ovce, sjedeći čitav dan na suncu. Zatim postarija gospođa u crnom koja sjedi na suncu koje je upeklo. Pa dječak koji stoji na vrhu Straduna, noseći težak teret, dok se u pozadini vidi mnoštvo ljudi. Ističe se i kupanje podno zidina, čovjek koji skače s vrha i gomila koja gleda prema njemu - u prvom su planu trojica dječaka, prate ovaj savršeni skok, očarani, u pozadini se vidi čitav grad (ova fotografija po kutu snimanja podsjeća na jednu koju je snimio Tošo Dabac, no ranije).

‘Tržnica životinja’

Marc Riboud, rođen 1923. u Lyonu, odrastao u Parizu, prvu je fotografiju snimio kao 14-godišnjak. Otac mu je poklonio fotoaparat i od njega se nije razdvajao. No, brzo je počeo Drugi svjetski rat, i on je u Francuskom pokretu otpora. Poslije rata se kao diplomirani inženjer (inženjerski je posao bila struka njegove obitelji) prvo zaposlio u tvornici, tek se kasnije, dok je bio u tridesetim godinama, vratio svojoj izvornoj ljubavi. Prijelomna fotografija njegove početne faze dogodila se 1953., iste godine kada ljetuje u Hrvatskoj. No, ta je nastala ranije, zimi. Snimio je čovjeka visoko na Eiffelovom tornju, bez sigurnosnih mreža, kako popravlja boju koja se oljuštila, dok se u pozadini vidi čitav Pariz. Ta je fotografija objavljena na naslovnici Lifea. “Nisam mislio u trenutku snimanja da je tako interesantna. O geometriji u fotografiji učio sam od Henrija Cartiera-Bressona”, kasnije je rekao. Uz Life, najčešće objavljuje u Sternu, Paris Matchu, National Geografic.

Fotografiju definira kao “spontanu reakciju na iznenađenje”. U intervjuima ističe da je sramežljiv: “Uvijek sam pokušavao ignorirati ljude koje fotografiram, kako bi oni ignorirali mene”.

Bio je prvi u Kini

Putovao je od Turske, preko Pakistana, do Kine. Snimio je mnoge državnike - Mao Zedonga, Fidela Castra, Hruščova, Winstona Churchilla. Godine 1955. putuje Afganistanom, pa neko vrijeme živi u Indiji. Tumačio je, snimajući fotografije, kako u Indiji i “najjednostavnije geste imaju gracioznost”. Godine 1957. bio je jedan od prvih fotografa koji su ušli u Kinu. Ovako se prisjeća pedesetih: “Išao sam u Kinu jer je bilo nemoguće tamo ući, pa mi je to bio izazov. Moj prijatelj, pisac Han Suyin, imao je veze, uključujući i one političke, i bio mi je od velike pomoći pri ulasku.” Šezdesetih godina neko vrijeme živi u SSSR-u. 1968. i 1969. bio je jedan od rijetkih fotografa kojemu je dopušteno da putuje po Vijetnamu.

Ikonične fotografije

Većina će poznavatelja fotografije reći da je Riboudova ikonična fotografija studentice Jan Rose Kasmir. Nju je snimio 1967., kao dio mnoštva koje je protestiralo protiv američkog sudjelovanja u ratu u Vijetnamu. Fotografija bilježi 17-godišnju djevojku s tratinčicom u ruci, koju pokazuje prema vojnicima. Vojnici stoje naoružani, u nju su uperene puške: “Imao sam dojam da su se oni više bojali nje nego ona njih”, svjedočio je Riboud.

“Fotografiranje je hvatanje svake sekunde života”, tvrdi Riboud, danas 92-godišnjak.