Zbog ovog je filma redatelj morao pobjeći iz države, čekalo ga je 8 godina zatvora. Stiže u Hrvatsku: ‘Nastao je nakon smrti djevojke‘

Mohammad Rasoulof snimio je "Sjeme svete smokve", neustrašivu dramu, kako navodi hrvatski distributer filma, "o malicioznom iranskom režimu koja je na festivalu u Cannesu osvojila čak pet nagrada te zaradila nominaciju za nagradu Oscar u kategoriji najboljeg stranog filma".

"Nakon dugačkog i vrlo kompliciranog putovanja, prije nekoliko dana stigao sam u Europu. Prije otprilike mjesec dana odvjetnici su me obavijestili da je moja osmogodišnja zatvorska kazna potvrđena na sudu te da će se ista sprovesti u vrlo kratkom roku. Znajući da će uskoro biti objavljena vijest o mom novom filmu, bez sumnje sam postao svjestan da će na tu staru kaznu biti postavljena nova. Nisam imao puno vremena za donijeti odluku. Morao sam izabrati između zatvora i napuštanja Irana. Teška srca odlučio sam se za prognanstvo. Islamska Republika konfiscirala mi je putovnicu još u rujnu 2017. godine. Zbog toga sam morao napustiti Iran… u tajnosti".

Ovako je svoju priču započeo Mohammad Rasoulof, jedan od najistaknutijih iranskih redatelja 21. stoljeća, čovjek koji je u svojoj karijeri do danas snimio nekolicinu vrhunskih ostvarenja koja su plijenila pozornost kako međunarodnih festivala, tako i javnosti općenito. Njegov najnoviji film samo je nastavak jedne super uspješne karijere, a vrlo vjerojatno i najvažniji film kojeg je dosad Rasoulof snimio. Film "Sjeme svete smokve" mješavina je političkog trilera i obiteljske drame koja je svoju svjetsku premijeru imala u svibnju prošle godine na festivalu u Cannesu, otprilike u isto vrijeme kad je Rasoulof stigao u Europu gdje će - barem kako zasad stvari stoje - provesti ostatak svog života. S jedne je strane to tragična priča o čovjeku koji je, snimivši istinit film o stvarnom stanju stvari u vlastitoj državi, primoran pobjeći iz iste, ali s druge to je portret neustrašivog pojedinca koji ne popušta pred očito malicioznim režimom kakav vlada u Iranu, prvenstveno kad su u pitanju prava žena.

Politički triler samo je u Cannesu osvojio čak pet nagrada uključujući posebnu nagradu žirija, nagradu FIPRESCI te nagradu ekumenskog žirija, a natjecao se i u službenoj konkurenciji za Zlatnu palmu. Od tad pa sve do danas film je prikazan na desecima festivala diljem svijeta te je osvojio više od trideset različitih nagrada i priznanja uključujući nominacije za nagradu BAFTA, nagradu Europske filmske Akademije, nagradu Cesar te Zlatni globus i Oscar, sve u kategoriji najboljeg međunarodnog filma. Drama Sjeme svete smokve u domaća kina stiže u četvrtak, 20. veljače.

Mohammad Rasoulof

Manuele Mangiarotti/zuma Press/profimedia/Manuele Mangiarotti/zuma Press/profimedia

Distributer piše: "Iman je upravo promaknut na radno mjesto istražnog suca Revolucionarnog suda u Iranu, ali njegovo privatno slavlje ne može doći do punog izražaja zbog istovremenih protesta na ulicama koji se odvijaju nakon smrti mlade djevojke. Demonstracije te agresivan odgovor vlade polagano počinju urušavati dinamiku Imanove obitelji. Dok se on bori s psihološkim pritiskom svog novog posla, njegove kćeri Rezvan i Sana šokirane su, ali i nabrijane događajima na ulicama. U isto vrijeme njegova supruga Najmeh pokušava cijelu obitelj držati na okupu, u zajedništvu. Kad Iman otkrije da nedostaje njegov revolver, on posumnja na vlastitu obitelj. U strahu da će izgubiti svoju reputaciju, ali i posao, Iman postaje sve više i više paranoičan, započevši istragu unutar vlastite kuće tijekom koje će se uskoro srušiti sve granice…".

"Nakon mog posljednjeg filma ‘Zlo ne postoji‘ iz 2020. trebale su mi četiri godine da započnem raditi na novom projektu. Tijekom tih godina napisao sam nekoliko scenarija, ali ono što me u konačnici privuklo radu na ‘Sjemenu svete smokve‘ bilo je moje iskustvo ponovnog uhićenja u ljeto 2022. godine. Ovoga puta provedeno vrijeme u zatvoru bilo je jedinstveno zbog toga što se poklopilo s početkom Jine, iranskih protesta pod krilaticom ‘žena, život, sloboda‘. Dok su se te demonstracije razvijale u potpuno neočekivanom smjeru te dobivale na sve većem značaju, mi zatvorenici bili smo osupnuti dosegom protesta te pogotovo hrabrošću naših žena", u jednom je intervjuu izjavio Rasoulof u vezi početka rada na političkom trileru "Sjeme svete smokve".

To što je Rasoulof bio u zatvoru za redatelja zapravo nije nikakva novost. Godine 2017. prvi put je osuđen na godinu dana robije i to zbog filma "Čovjek od integriteta" o farmeru koji se bori za preživljavanjem uslijed rastuće korupcije. Film je postigao zavidan kritičarski uspjeh, a na festivalu u Cannesu pobijedio je u sekciji Izvjestan pogled. Tri godine kasnije Rasoulof je ponovno osuđen na godinu dana zatvora zbog još jednog filma - "Zlo ne postoji", drami koja istražuje teme moralne snage i smrtne kazne, a koju je iranska vlada protumačila kao "antidržavnu propagandu". Film je na međunarodnoj festivalskoj pozornici postigao još veći uspjeh osvojivši nagradu Zlatni medvjed u Berlinu.

No čini se da je njegov posljednji film, politički triler "Sjeme svete smokve" o protestima iz 2022. godine koji su uslijedili nakon smrti mlade Mahse Amini u policijskom pritvoru, a koja je uhićena zbog toga što nije nosila hidžab, za iransku vladu bila kap koja je prelila čašu pa su ga optužili za "urotu protiv nacionalne sigurnosti" koja uključuje osam godina zatvora, bičevanje te konfiskaciju imovine. Upravo je zbog toga Iman prebjegao u Europu, točnije u Njemačku gdje trenutačno živi.

Sve ovo upućuje na činjenicu da je bavljenje poslom snimanja filmova u Iranu odnosno biti filmašem iznimno hrabra odluka. Kako bi ispričali priču kroz objektiv, iranski redatelji moraju navigirati kroz kompleksan sustav zakona cenzure, nametnutih od strane ministarstva kulture te islamskih zakona. Nije, stoga, iznenađenje da mnogi filmaši u Iranu svoje filmove snimaju tzv. "underground" metodom kako bi izbjegli službene kanale premda su svjesni da bi ih takav način rada mogao uvaliti u probleme. Bilo kakva kritika vlade ili Islama u filmovima je, naravno, strogo zabranjena, ali postoji i niz drugih, na prvi pogled malih transgresija: likovi ne smiju piti alkohol, žene ne smiju pjevati niti plesati, a ženski lik niti u jednoj sekundi ne smije biti prikazan s kosom", navodi dalje hrvatski distributer filma.