U liječenju kroničnog stresa može pomoći i glazba, dokazano je najnovijim istraživanjima koja su objedinjena u časopisu Umjetnost i psihologija.
Pacijenti koji pate od depresije bili su podijeljeni u dvije grupe: prva je skupina išla na psihoterapiju, a druga je 50 minuta dnevno slušala klasičnu ili baroknu glazbu. Sve se odvijalo u razdoblju od osam tjedana. Na kraju ovog eksperimenta pacijenti koji su bili podvrgnuti vrsti terapije uz pomoć glazbe pokazivali su manje simptoma depresije od onih koji su išli na klasičnu psihoterapiju.
Dokaz obrnute proporcionalnosti između glazbe i stresa su i rezultati istraživanja sa Sveučilišta Philadelphija, koje je okupilo čak 184 volontera. Slušanje muzike, pokazalo se, imalo je pozitivan efekt na pokrete, raspoloženje, čak i na bol. Istraživanje koje je proveo Tabiz, centar za onkologiju u Iranu, upozorilo je na izravan utjecaj muzike na pacijente koji su bili podvrgnuti operaciji moždane srži. Naime, oni koji su slušali muziku tijekom operacije, pokazivali su manju razinu boli.
Istraživanje je obuhvatilo različite faze u životu čovjeka, od samog rođenja do poodmakle dobi. Muzikoterapija, upotreba glazbe u svrhu liječenja, najčešće je psihološke prirode, ali se koristi i za smanjenje boli. Odvija se najčešće uz suradnju neuropsihijatra, gerijatra, pedijatra ili drugog potrebnog specijalista. U nekim je zemljama stoga glazba ušla i u bolnice: primjerice, u Rimu, u Bolnici Malog Isusa, mladi pacijenti na terapiji slušaju Mozarta. I u bolnici Meyer u Firenzi dokazano je da slušanje glazbe pri oporavku pacijentima uvelike pomaže.
Sveučilište Caledonian iz Glasgowa upravo je pokrenulo projekt muzikoterapije kojim će se prvi put analizirati učinak suvremene glazbe na ozdravljenje, i to one koja nije klasična. Rezultati bi mogli pomoći da se razviju kompjutorski programi koji bi bili od velike pomoći u liječenju depresije i umora. Klasična glazba prevladava, ali u obzir dolaze, pokazala su najnovija istraživanja, i jazz, new age, indijska glazba, muzika Pink Floyda i Glorije Gaynor.
BEETHOVEN
Prema nekim istraživanjima, glazba Ludwiga Van Beethovena, primjenjuje se u terapijske svrhe pri suzbijanju napada panike, a pomaže i rastu biljaka.
MOZART
Takozvani Mozart efekt vjerojatno se najviše proučavao, ali je i najkontroverzniji: slušanje jedne njegove kompozicije poboljšava čak i percepciju prostora. Često se koristi u liječenju govornih poremećaja.
VIVALDI
Glazba ovog talijanskog kompozitora, kao i Händelova, najčešće se primjenjuje pri liječenju agresije.
JAZZ
Smatra se glazbom za dobro raspoloženje: oslobađa dušu i daje osjećaj slobode. U prilog ovoj tezi idu rezultati novijih istraživanja.
SAKRALNA GLAZBA
Gregorijanski pjev vrsta je vokalne muzike liturgijskog karaktera. Ovisno o tonalitetu, smatra se da uvelike smanjuje stres.
INDIJANSKA MUZIKA
Nakon niza istraživanja stručnjaci su došli do zaključka da indijanska glazba može pomoći odblokirati emocije pa ju koriste u rehabilitaciji.
NEW AGE
Ova se vrsta glazbe najčešće povezuje s meditacijom i ublažavanjem stresa, pa se koristi, primjerice, i pri masaži. U tijeku su istraživanja o učinku ovog glazbenog pravca.
DEBUSSY
Djela francuskog kompozitora, kao i mnoge Schubertove kompozicije, smiruju novorođenčad.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....