ISLAND JE DRŽAVA S NAJMANJE DJECE ROĐENE S DOWNIM SINDROMOM 'Abortus za nas nije ubojstvo, tako sprečavamo patnju za dijete i obitelj'

Sve je više prenatalnih testiranja kojima se podvrgavaju trudnice diljem Europe i Sjedinjenih Država, kojima se mogu otkriti kromosomske anomalije koje uzrokuju teška oštećenja ploda, pa je tako značajno smanjen broj beba koje se rađaju sa Downovim sindromom. A pogotovo na Islandu.

Otkako su takva testiranja uvedena na Island početkom 2000. godine, velika većina žena, njih gotovo 100 posto, s rezultatom testiranja pozitivnim za Down, odluče prekinuti trudnoću.

Prenatalno testiranje nije obavezno za trudnice na Islandu, ali se o njihovu postojanju mora informirati svaku buduću majku. Tako se na Islandu, čija je populacija 330.000 ljudi, godišnje rađa samo jedne do dvije bebe s Downom. Te su bebe obično rezultat nepouzdanosti testa.

Kombinirani probir, koji se obično provodi u 12. tjednu trudnoće, sastoji se od procjene rizika na temelju dobi trudnice, analize uzorka krvi i ultrazvučnog pregleda, a otkriva rizik na Down sindrom i još neke poremećaje. Pouzdanost ovog testiranja je oko 85 posto.

Zakon na Islandu omogućuje trudnicama da se odluče na prekid trudnoće i nakon 16 tjedna ako se utvrde abnormalnosti na fetusu.

Helga Sol Olafsdottir, savjetnica u Sveučilišnoj bolnici Landspitali, razgovara s trudnicama na Islandu koje se odlučena prekid trudnoće.

- Za nas abortus nije ubojstvo. Gledamo na taj čin kao na nešto što smo okončali. Okončali smo nečiji život koji je mogao biti pun komplikacija, mi sprečavamo patnju za dijete i obitelj. Mislimo da je pravednije tako, nego to nazvati ubojstvom, to je crno-bijela slika. Život nije niti crn niti bijel. Život je siv, objašnjava ona.

Djeca s Downovim sindromom najčešće, ali ne uvijek, imaju specifičan oblik lica. Mogu imati različite komplikacije, od kojih su neke istaknutije tijekom odrastanja: srčane mane, sklonost zaraznim bolestima, pretilost, problemi sa štitanjčom i drugi, no životni vijek osoba s Downovim sindromom se znatno povećao. Godine 1929. beba rođena s ovom bolesti često nije živjela duže od 10 godina. Danas, osoba s Downovim sindromom u prosjeku doživi 50 i više godina, ovisno o težini zdravstvenog problema.