Microsoft je objavio da su izgradili ‘topološke qubite‘ koje će im omogućiti razvoj moćnih kvantnih računala. U školi su nas učili a postoje tri primarna stanja tvari - čvrsta, tekuća i plinovita. ‘Topološki qubiti‘ novi su oblik fizičkog postojanja tvari koji bi trebali omogućiti golemi iskorak u kvantnom računarstvu. s obzirom na to da Microsoft već kontrolira najnapredniju kompaniju današnjice u biznisu umjetne inteligencije, Open AI, moglo bi se zaključiti da je osnivač Microsofta i njegov bivši glavni direktor, Bill Gates, trenutačno jako ponosan. Koliko god se Elon Musk, kao Gatesov ideološki rival u svijetu high tech divova, uporno nameće kao osoba koja kroji budućnost Sjedinjenih Država i čovječanstva, znanstveni ključevi budućnosti pospremljeni su u sefove Microsofta. Ova informacija ima specifičnu težinu i zbog zaoštravanja znanstveno-tehnološke utrke Sjedinjenih Država i NR Kine na svim poljima.
"Zamah se pojačao u prosincu kada je Google predstavio eksperimentalno kvantno računalo kojemu je trebalo samo pet minuta da dovrši izračun za koji većina superračunala ne bi bila sposobna ni za 10 septilijuna godina — dulje nego što je starost poznatog svemira. Microsoftova kvantna tehnologija mogla bi preskočiti metode koje Google trenutačno razvija. Kao dio svojega istraživanja, tvrtka je izradila više topoloških kubita unutar nove vrste računalnog čipa koji objedinjuje prednosti poluvodiča, kakvi se koriste u klasičnim računalima, s prednostima supervodiča, koji se obično primjenjuju pri izgradnji kvantnog računala. Kad se takav čip ohladi na iznimno niske temperature, ponaša se na neobične i izrazito snažne načine za koje Microsoft vjeruje da će mu omogućiti rješavanje tehnoloških, matematičkih i znanstvenih problema koje klasična računala nikada ne bi mogla riješiti", objašnjava New York Times.
Microsoft najavljuje gradnju prvog kvantnog računala do kraja desetljeća. Ako je točna njihova teza to - uz zapanjujući razvoj umjetne inteligencije - znači da budućnost bazirana na eksploataciji novih tehnoloških i znanstvenih rješenja iza ugla, pa samo još ne znamo kako će točno izgledati.
Postojanje četvrtog stanja materije teoretski je sugerirano 1937. godine pod pojmom Majoraninih fenomena. "Glavni čovjek Microsofta, Satya Nadella, još je prije osam godina izjavio da je rad na toj tehnologiji tvrtku doveo ‘na prag kvantne revolucije‘. No tek su 2022. godine Microsoftovi znanstvenici uspjeli zabilježiti učinke za koje vjeruju da ih uzrokuju upravo te čestice", piše Financial Times.
PROČITAJTE VIŠE U Parizu je došlo do velike podjele koja će uvelike utjecati na budućnost svih nas
Objašnjenja kako bi na temelju poznavanja kvantne fizike trebala funkcionirati kvantna računala za obične je građane previše ozbiljna znanstvena fantastika, a otkako su ‘u igru‘ ubačeni topološki qubiti mnogima se čini da nam budućnost – mistična. Objašnjenja kako bi trebala funkcionirati kvantna računala nalik su znanstvenim teorijama kakve smo znali čitati u jeftinijim SF novelama;
"Dok bitovi u tradicionalnom računalu predstavljaju jedinice ili nule, kubiti u kvantnim računalima mogu istovremeno predstavljati oboje ili bilo koje među-stanje. Međutim, većina vrsta qubiti zadržava svoja kvantna stanja samo tijekom vrlo kratkih djelića sekunde, što znači da se sve informacije koje nose brzo gube. Kako bi to nadoknadila, potpuno funkcionalna kvantna računala trebat će mnogo dodatnih qubitaza pokretanje softvera koji ispravlja pogreške. Za usporedbu, takozvani topološki qubiti koje Microsoft pokušava izraditi s pomoću Majoraninih čestica otporniji su na pogreške. Informacija se pohranjuje u cijelom kubitu, što znači da, čak i kada jedan dio zakaže, topološki qubit u cjelini još uvijek zadržava dovoljno informacija da bude upotrebljiv, objašnjava Sankar Das Sarma, profesor fizike na Sveučilištu Maryland. Zbog veće stabilnosti, Microsoftu će vjerojatno trebati samo oko 100 dodatnih qubita za ispravljanje pogrešaka na svaki jedan potpuno funkcionalni qubit, rekao je Jason Zander, izvršni potpredsjednik za strateške misije i tehnologije u Microsoftu. To je otprilike jedna desetina broja qubita koji se, prema očekivanjima, trebaju koristiti u računalima čiji su qubiti zasnovani na drugim materijalima", objašnjava FT.
PROČITAJTE VIŠE U ključnom resursu čovječanstva EU jezivo zaostaje za Kinom i SAD-om
Kvantno računarstvo je, naravno, još jedno područje gdje EU dramatično zaostaje jer je šefica EK, Ursula von der Leyen, godinama promovirala očigledno promašene političke vizije, pa je pomalo čak nestvarno da je nakon kolapsa svih ključnih planova dobila još jedan mandat. Tako u kvantnom računarstvu imamo situaciju da u Sjedinjenim Državama Microsoft i više star-up-ova razvijaju kvantna računala, za to vrijeme NR Kina pokušava uhvatiti priključak.
Kineska vlada objavila je 15,2 milijardi investicija u razvoj kvantnog računarstva, dok u EU postoji nekoliko manjih igrača (nizozemski (QuTech), njemački instituti i nacionalne inicijative, finski (IQM) i francuski (Pasqal, Atos). Razina novca s kojim raspolažu ne može se mjeriti s američkim, a sama EU alocirala je za jednu od ključnih znanstvenih utrka oko 7,2 milijardi, pa je realno očekivati da nas pregazi globalna konkurencija. Što se tiče Europe, nešto je življa scena u Britaniji (Cambridge Quantum Computin, Oxford Quatum Circuts, Phasecraft, Universal Quantum...), ali prvenstveno zbog toga što tamo rade i Amerikanci - Google i IBM – a Britanija je već rekla da joj EU jest politički, ali nije tehnološki partner.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....