Hrvatska na dnu EU po udjelu registracija električnih automobila, ovo je jedan od razloga: ‘Situacija je apsurdna!‘

Hrvatska je na samom dnu liste Europske unije po udjelu registracija električnih automobila od samo nekoliko postotaka u odnosu na ukupni broj registracija automobila, kaže najnovija statistika Eurostata, koja ujedno pokazuje da se u Uniji i dalje najviše kupuju benzinci. Razlozi se traže u i dalje premalim poticajima na razini cijele Unije, o čemu je prije nekoliko dana progovorio i njemački kancelar Olaf Scholz. Hrvatska usto ima vlastiti problem modela natječaja za poticaje po sistemu najbržeg prsta, a koji put natječaji naprosto izostanu. Tako se u autosalonima i tvrtkama upravo ovih dana pitaju kad će natječaj za poticaje za kupnju električnog vozila za pravne osobe, koji je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost najavio raspisati do kraja ove godine. Kako su ostala još samo dva tjedna, optimizam im je usahnuo.

Prema upravo objavljenom izvješću Eurostata, u 2023. godini u EU je registrirano 10,7 milijuna novih osobnih automobila. Među njima su automobili na čisti benzin imali najveći udio (34,5%), zatim hibridni benzinsko-električni automobili bez priključka (21,1%), električni automobili na baterije (14,5%) i automobili na čisti dizel (14,3%).

U devet ​​zemalja Unije udio hibridnih i električnih osobnih automobila u novim registracijama lani je premašio 50 posto. Najveći udjeli zabilježeni su u Finskoj (78%), sa 44 posto registriranih hibrida i 34 posto električnih automobila, Švedskoj (69%), s 30 posto hibridnih i 39 posto električnih vozila, te Nizozemskoj, s ukupnim udjelom od 68 posto.

Na drugoj strani ljestvice su Bugarska s najmanjim udjelom, od ukupno 7 posto, Češka, s udjelom od 20 posto, te Hrvatska, s ukupnim udjelom od 28 posto, od čega tek nekoliko postotaka otpada na električna vozila s priključkom, a po tome smo slabiji i od Bugara i Čeha. Značajan udjel električnih automobila s priključkom imaju Danska i Island, gdje je on kao u Norveškoj veći od udjela hibrida.

Punionice za električna vozila; LDC Križ Lidl Hrvatska

Goran Jakus/

Loš sustav poticaja

Važan faktor na tržištu električnih i hibridnih vozila u cijeloj Uniji su poticaji, koji na izravan način potiču rast prodaje. Na premalo poticaja nedavno se požalio njemački kancelar Olaf Scholz tijekom posjeta tvornici američkog proizvođača automobila Ford u Kölnu, te je javno pozvao Europsku uniju da poticajima potakne prodaju električnih vozila i tako podrži proizvođače.

U Hrvatskoj imamo apsurdnu situaciju, kaže Hrvoje Prpić, osnivač udruge Strujni krug koja okuplja vlasnike električnih automobila. Na natječaju Fonda po vozilu se može dobiti do 40 posto sredstava, a za sufinanciranje su prihvatljiva energetski učinkovita vozila čija ukupna cijena, uključujući eventualni popust i PDV, ne prelazi 50.000 eura. Maksimalni iznos poticaja ovisio je o kategoriji vozila, za električne automobile moći će se dobiti do 9000 eura, za plug in vozila do 5000 eura, a do 2500 eura za motocikle i skutere. U Fondu se hvale da su od 2014. do 2020. godine sa 153 milijuna kuna sufinancirali nabavu više od 4500 energetski učinkovitijih vozila. Ove godine na ulice dolazi 2241 energetski učinkovito vozilo.

No, subvencije se dijele po principu najbržeg prsta, s time da lani nije bilo natječaja. Na natječaju raspisanom u veljači ove godine dijelilo se rekordnih 15 milijuna eura poticaja, no to je razgrabljeno u samo nekoliko sati.

"Problem je u tome što kupci i distributeri ovise o Fondu, čekaju poticaje koji su im obećani, ali bez ikakva jamstva. Onda se vozila rezerviraju, čeka se taj jedan ili nijedan natječaj godišnje pa, u dva sata, sistem najbržeg prsta napravi selekciju. Onda vam država obeća natječaj za pravne osobe, opet se čeka, poticaja nema i sve stoji. Iako su poticaji dobri generatori rasta prodaje, mislim da sustav u Hrvatskoj čak ima suprotan učinak, i da bi se više prodalo da nema tog iščekivanja", kaže nam Goran Prpić, čija udruga već dulje vrijeme apelira na promjenu sustava.