Jedan od najutjecajnijih medija tvrdi kako prijeti sukob u Europskoj središnjoj banci, pitali su Borisa Vujčića što zapravo smjeraju

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić dao je intervju za POLITICO, jedan od najutjecajnijih svjetskih političkih medija. Poruka koju je odaslao je jasna: Europska središnja banka neće drastično snižavati kamatne stope, već će to nastaviti činiti postepeno, što je bila i dosadašnja praksa.

Od 2022. Europska središnja banka (ECB) primjenjuje pristup "od sastanka do sastanka", uz malo ili nimalo smjernica danih tržištima, a kamate smanjuju oprezno.

- Takav pristup pomogao je političarima i ostaje najbolja opcija. Kad je cesta skliska, hodate sitnim koracima i to je ono što mi radimo - rekao je Vujčić.

Trgovinski rat i odmazda

ECB će 12. prosinca održati sastanak, a struka vjeruje kako će radi sve goreg raspoloženja europskih poduzeća doći i do četvrtog ovogodišnjeg smanjenja kamata. Nakon tri ovogodišnja smanjenja kamata, svaki puta za 0,25 postotnih bodova, ključna kamatna stopa ECB-a trenutačno iznosi 3,25 posto, a nagađalo se kako bi se na sastanku sljedećeg tjedna mogle donijeti i neke radikalnije odluke.

No Vujčić, član Upravnog vijeća ECB-a, a koga POLITICO opisuje kao "umjerenog fiskalnog jastreba", poručio je da do nekog značajnog smanjenja kamata u prosincu neće doći.

- Ne mislim da će u prosincu doći do ozbiljne rasprave među članovima Upravnog vijeća o drastičnom smanjenju kamata - otkrio je hrvatski guverner.

Vujčić je ipak u intervjuu priznao kako bi se u daljoj budućnosti stvari mogle promijeniti, odnosno kako bi politika ECB-a mogla postati popustljivija, a kamate znatno niže.

Sukob na pomolu?

Unatoč tome, POLITICO piše kako se unutar ECB-a sprema potencijalni sukob oko toga koju taktiku odabrati u narednim, potencijalnim izazovnim političkim vremenima. Velik dio nesigurnosti povezan je i s izborom Donalda Trumpa za predsjednika Sjedinjenih Država, odnosno carinama koje bi on mogao nametnuti Europi kada dođe na dužnost. Govori se o 20 postotnim carinama na sve uvozne proizvode u SAD.

Da bi bila učinkovita, upozorio je Vujčić, monetarna politika morat će se prilagoditi trgovinskoj politici SAD-a, ali i novim aktima EU, koja će odgovoriti na takvu politiku. Za Vujčića, pravi problem s ekonomskog stajališta je “trgovinski rat koji u sebi sadrži različite oblike odmazde”. Vjeruje da bi to moglo rezultirati većim inflatornim pritiscima.

Od listopada većina ekonomskih podataka slagala se sa službenim predviđanjima ECB-a. Iznimka je, međutim, inflacija u eurozoni, koja je u studenom porasla na 2,3 posto na godišnjoj razini. Vujčić je to pripisao utjecaju visokih cijena energije prethodnih godina .

Govoreći o inflaciji, koja je i dalje tvrdoglavo visoka, Vujčić je rekao kako očekuje da će nove prognoze ECB-a - koje izlaze sljedeći tjedan - signalizirati kako će inflacija u sljedećoj godini popustiti.

Francuski dug

Još jedan potencijalni izvor nestabilnosti za eurozonu povezan je s francuskim proračunom, odnosno bojazni da bi rasprave oko njega mogle srušiti već podijeljenu vladu te države. Francuski troškovi zaduživanja povećali su se na najvišu razinu u posljednjih 12 godina. Vujčić je ipak odbacio mogućnost izravne intervencije ECB-a na tržište kao rješenje za globalne nestabilnosti.

Politička previranja u Francuskoj potaknula su nagađanja da bi se Europa mogla vratiti u eru kada je vraćanje državnog duga bio problem za njene članice. Čak je i sama Europska središnja banka priznala tu mogućnost. U reviziji financijske stabilnosti ECB-a prošlog mjeseca istaknuto je da problemi s javnim financijama u kombinaciji s niskim rastom mogu dovesti u pitanje sposobnosti država da nastave plaćati javni dug.

POLITICO zato sugerira kako bi kriza na tržištu obveznica mogla stvoriti pritisak na ECB da aktivira svoj takozvani Instrument za zaštitu prijenosa. O njemu se prvi put čulo 2022. ali još nije korišten u praksi.

Instrument TPI alat je koji se može aktivirati u slučaju neopravdane, neuredne tržišne dinamike koja ozbiljno ugrožava transmisiju monetarne politike u europodručju. To znači da se dospijeća državnih obveznica manje zaduženih zemalja (kao što su primjerice Njemačka i Nizozemska) mogu koristiti za one zaduženije koje je dosad u svom portfelju držao ECB.

Vujčić nije želio komentirati kolika je vjerojatnost da bi se zbog onog što se događa u Francuskoj TPI mogao aktivirati. Radije se izravno pozabavio izvorom problema.

- Mislim da je od ključne važnosti da se fiskalna kuća dovede u red, pa da se u budućnosti ne izazovu incidenti na tržištima državnih obveznica - zaključio je.