Banke u Hrvatskoj poslovale s dobiti od 1,2 milijarde eura: To je za 109,5 milijuna ili 10 posto više nego u istom razdoblju lani

Banke u Hrvatskoj u prvih devet mjeseci ove godine poslovale su s dobiti u iznosu od 1,2 milijarde eura, što je za 109,5 milijuna ili deset posto više nego u istom razdoblju lani, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

Prema privremenim nerevidiranim podacima i tablicama koje je središnja banka objavila na temelju podataka koje su joj dostavile kreditne institucije, s dobiti je u prvih devet mjeseci ove godine poslovalo svih 20 banaka u Hrvatskoj.

Najveću dobit u razdoblju od siječnja do kraja rujna 2024. imala je Zagrebačka banka, 380,7 milijuna eura, što je za 35,1 milijun eura ili za 10,2 posto više nego u istom razdoblju lani.

Privredna banka Zagreb (PBZ) u prvih je devet mjeseci ove godine poslovala s dobiti od 284,3 milijuna eura, što je na godišnjoj razini porast za 14,8 posto ili 36,6 milijuna eura.

Treća po ostvarenoj dobiti je Erste&Steiermärkische banka sa 186,7 milijuna eura, što je 5,8 milijuna eura ili 3,2 posto više nego u prvih devet mjeseci prošle godine.

Slijedi OTP banka sa 122,8 milijuna eura, te Raiffeisenbank Austria, s 82,6 milijuna eura, koje tako na godišnjoj razini bilježe rast dobiti za osam odnosno za 2,5 posto.

Na šestom je mjestu najveća banka u većinskom državnom vlasništvu, Hrvatska poštanska banka (HPB) s dobiti od 61,3 milijuna eura, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine 4,2 milijuna eura manje, a u postotku pad za 6,4 posto.

Povećani pokazatelji profitabilnosti

Iz HNB-a u komentaru poslovanja kreditnih institucija navode kako su se pokazatelji profitabilnosti povećali u odnosu na vrijednost s kraja 2023. godine.

Guverner HNB-a Boris Vujčić

Damir Krajac/Cropix

Prinos na imovinu (ROA) povećao se s 1,8 na dva posto, a prinos na kapital (ROE) s 15,5 na 17,6 posto. "Rezultat je to povećanja kamatnih prihoda, pri čemu su znatan doprinos dali prihodi od prekonoćnih depozita kod HNB-a, ali i povećanje kamatnih prihoda od ostalih sektora, osobito nefinancijskih društava", istaknuli su iz središnje banke.

Kako je vidljivo iz HNB-ovih tablica, ukupni kamatni prihodi banaka od siječnja do kraja rujna 2024. iznosili su 2,4 milijarde eura, što je 456,3 milijuna eura ili 24 posto više u odnosu na prvih devet lanjskih mjeseci. Istovremeno su porasli i kamatni rashodi, na 639,8 milijuna eura, što je više za 297,2 milijuna eura ili 86,8 posto.

Nadalje, navode iz HNB-a, ključni pokazatelji kapitaliziranosti bankovnog sustava su na visokim razinama, a stopa ukupnoga kapitala iznosi 23 posto. Sve kreditne institucije imale su stopu ukupnoga kapitala veću od propisanog minimuma od osam posto.

Na visokoj razini se nalazi i likvidnost bankovnog sustava mjerena koeficijentom likvidnosne pokrivenosti (LCR). Na kraju prva tri tromjesečja 2024. sve su kreditne institucije zadovoljavale propisane minimalne likvidnosne zahtjeve od 100 posto, a prosječni LCR iznosio je 232,6 posto.

Ukupna imovina kreditnih institucija povećala se za 4,3 posto, na 81,9 milijardi eura

Ukupna imovina kreditnih institucija u prvih devet mjeseci 2024. povećala se u odnosu na kraj 2023. za 4,3 posto i iznosila je 81,9 milijardi eura, pri čemu se imovina povećala kod većine kreditnih institucija, navode iz HNB-a.

Ukupni krediti i predujmovi povećali su se u usporedbi s krajem 2023. godine za 2,7 milijardi eura ili 4,2 posto. Pritom, nastavljen je rast kreditiranja dužnika u gotovo svim sektorima, osobito krediti kućanstvima, drugim kreditnim institucijama i središnjim bankama, što je djelomično neutralizirano smanjenjem visokolikvidnih sredstava, to jest sredstava kod središnje banke i ostalih depozita po viđenju.

Neprihodujući krediti i predujmovi (NPL) smanjili su se za 0,6 posto, najviše u portfelju kredita nefinancijskim društvima, dok su u portfelju kućanstava porasli, izvijestila je središnja banka.

Udio NPL-ova u ukupnim kreditima i predujmovima na kraju prva tri tromjesečja 2024. smanjio se u odnosu na kraj 2023. i iznosio je 2,5 posto. Pritom, kvaliteta kredita dvama najvažnijim institucionalnim sektorima nastavila se poboljšavati - udio NPL-ova kod nefinancijskih društava smanjio se s 5,1 na 4,8 posto, a kod kućanstava s 4,2 na četiri posto, stoji u HNB-ovom komentaru kretanja u bankovnom sustavu za prva tri tromjesečja ove godine.