Kad je stigao kući, naš čitatelj je shvatio što mu je uvaljeno u trgovini. I to nakon što je provjerio deklaraciju. Poslao je i fotke

Jedan čitatelj Škrtice osjećao se poprilično bedasto nakon što je stigao kući i naknadno shvatio da je artikl koji je kupio, a na kojemu se kao zemlja podrijetla navodi Hrvatska, zapravo pristigao iz 1200 kilometara udaljene države.

Riječ je o pakiranom mljevenom rogaču za koji je prethodno povjerio podrijetlo jer preferira domaće proizvode, no tek je kod kuće shvatio da je bio zaveden.

Paket rogača kojeg je kupio naš čitatelj

"Na prednjoj strani piše tradicionalna receptura, a na deklaraciji piše zemlja podrijetla proizvoda: Hrvatska, po čemu sam zaključio da je rogač domaći. Ali kada se deklaracija malo bolje pogleda, u nastavku piše zemlja podrijetla sirovine i najbolje upotrijebiti do: otisnuto na ambalaži. Trebalo mi je neko vrijeme dok nađem taj dio na ambalaži, a kad sam ga pronašao, ugledao sam da tamo piše Španjolska", razljutio se.

Zbunjujuće informacije za potrošače

Poslao nam je fotografije iz kojih se vidi da je ono o čemu govori točno: na prednjoj strani stoji "tradicionalna receptura" (što god to značilo), a na deklaraciji doista stoji da je zemlja podrijetla Hrvatska.

Na deklaraciji se kao zemlja podrijetla navodi Hrvatska, uz uputu da zemlju podrijetla sirovine treba potražiti negdje na ambalaži

Oni koji će se zadovoljiti ovom informacijom propustit će pročitati nastavak u kojemu se navodi da je informaciju o podrijetlu zemlje sirovine potrebno potražiti negdje na ambalaži, a potom je na bočnoj strani moguće pronaći i tu informaciju - stoji kako je sirovina podrijetlom iz Španjolske.

PROČITAJTE VIŠE Intrigantan slučaj profesora Tomislava Aračića. Već 8 godina bilježi doslovno svaki trošak. Rezultati su fascinantni

Kako su mu informacije bile zbunjujuće, zamolio nas je objašnjenje - je li ovo legalno označavanje proizvoda?

Nažalost, morali smo mu potvrditi da je proizvod pravilno označen, koliko god nam se to činilo zbunjujućim.

Naime, iako je potrošačima logično da "zemlja podrijetla" označava zemlju odakle dolazi sirovina, u administrativnom smislu proizvođači ovdje zapravo moraju navoditi zemlju u kojoj je ta sirovina prerađena, iz čega se zaključuje da je rogač bio mljeven u Hrvatskoj pa je onda naša zemlja, logično, i navedena kao zemlja podrijetla.

Uvedena nova obaveza

Sustav je proizvođačima dugi niz godina dopuštao da je navođenje samo ovog podatka dovoljno za informiranje potrošača, no kako se u praksi to pokazivalo zbunjujućim jer je u većini proizvoda sirovina dolazila iz nekih drugih zemalja, uvedena je nova obveza.

Sakriveno na bočnoj strani otisnuto je da rogač zapravo dolazi iz Španjolske

A ona proizvođačima nalaže da, u slučajevima u kojima se zemlja podrijetla razlikuje od zemlje podrijetla sirovine, proizvođači obavezno moraju navoditi i ovu drugu informaciju, što je učinio i proizvođač iz našeg slučaja kad je rogač deklarirao kao španjolski.

U slučajevima proizvoda u kojima se navodi isključivo zemlja podrijetla, potrošač tako može biti siguran da je to ujedno i zemlja podrijetla sirovine, no u svim ostalim slučajevima potrebna je i dodatna informacija pa je kod čitanja deklaracije uvijek potrebno potražiti i jedno i drugo.

PROČITAJTE VIŠE U omiljenoj slastičarnici zagrebačke zlatne mladeži cijene divljaju kao na burzi. Cola ide i do 8 €, a za kavu ni ne pitajte

Inače, sudeći po zbunjenosti potrošača, označavanje zemlje podrijetla i inače je poprilično konfuzno jer malo njih zna kako ova informacija u pravilu uopće nije obavezna, osim kod točno odabranih namirnica, a koje čine svježe voće i povrće, med, ekstradjevičansko i djevičansko maslinovo ulje, riba, jaja, goveđe meso i proizvodi od goveđeg mesa, rashlađeno i smrznuto svinjsko, ovčje i kozje meso te meso peradi.

Na većini proizvoda ne treba zemlja podrijetla

Obveza navođenja zemlje podrijetla tako recimo uopće ne postoji za mlijeko i mliječne proizvode, a najviše nesporazuma ima kod meda, kod kojeg je sustav označavanja takav da praktički podržava patvorenje.

Naime, točna zemlja podrijetla na medu mora pisati ako sirovina u potpunosti dolazi iz jedne zemlje, no u slučaju mješavina meda dovoljno je specificirati dolaze li sirovine iz ili izvan EU, što potrošače praktički onemogućava u dobivanju informacije o stvarnom podrijetlu prilično skupe sirovine koju rado konzumiraju.

Kod maslinovih ulja navodi se i zemlja podrijetla ulja i zemlja podrijetla ploda, a za sve ostale proizvode vrijedi dosta načelno pravilo koje kaže kako obveza navođenja zemlje podrijetla postoji onda kad bi naziv tog proizvoda potrošača mogao dovesti u zabludu ili ga natjerati da pomisli da dolazi iz neke druge zemlje.

Obveza navođenja zemlje podrijetla ne postoji ni kod uređaja.

Imate prijedlog za Veliku Škrticu?

Pišite na: [email protected]

Uključite se u Facebook grupu Velika škrtica, povežite se s najvećom zajednicom potrošača i saznajte odgovore na sva pitanja o kojima drugi šute

Velika škrtica