Marićeva otrežnjujuća poruka: Prihodi od sezone su super, ali država i dalje troši previše

U prvih 12 dana kolovoza imamo 10 milijardi kuna vrijednost fiskaliziranih računa, što je 12,5 posto više nego u istom razdob­lju 2019. Od početka godine bolji smo 1,3 posto nego 2019. Učinimo i činimo sve što možemo da se ovi trendovi nastave.

Fokus nam više treba biti na troškovnoj strani proračuna, jer prihodi, očito, neće podbaciti. Ključ našeg uspjeha dugoročne održivosti javnih financija leži na rashodima - rekao nam je jučer ministar financija Zdravko Marić.

Financijsko čudo

S obzirom na ogromne gužve kojih smo svjedoci na hrvatskim plažama, u restoranima, kafićima, na parkiralištima, ne treba biti vrstan ekonomist kako bismo zaključili da imamo neočekivano dobru turističku sezonu, ali tek iznosi ukupnih fiskalnih računa otkrivaju nam da upravo svjedočimo svojevrsnom financijskom čudu. Podsjetimo kako je 2019. godina bila fantastična godina hrvatskog turizma te Hrvatska, iako pandemija još nije u potpunosti zaustavljena, obara rekorde zarada za koje su čak i nepopravljivi optimisti među ekonomistima procjenjivali da će nam u 2021. biti nedostižni.

Sudeći prema podacima Porezne uprave, povećanje ukupnih iznosa fiskalnih računa u prvom tjednu kolovoza može se, izgleda, zahvaliti dizanju cijena, posebno u djelatnosti pružanja smještaja i usluživanja hrane, gdje je u prvom statističkom tjednu kolovoza zapravo zabilježeno smanjenje broja računa za 13 posto u odnosu na isti tjedan rekordne 2019. godine, ali je i uz to smanjenje povećan ukupni iznos fiskalnih računa za pomalo nevjerojatnih 23 posto. Nešto niže smanjenje broja fiskalnih računa u usporedbi prvog tjedna kolovoza 2021. i 2019. godine primijećeno je i kad su u pitanju izdani fiskalni računi svih djelatnosti - to smanjenje iznosi 4 posto.

- Od djelatnosti kod fiskalizacije najviše pratimo trgovinu na malo i turizam. U usporedbi sa 2019. trgovina je, ovisno o tome gledamo li trgovinu ukupno ili samo trgovinu na malo, 6 do 8 posto bolja, a ukupni turizam trenutno je u minusu od 21,5 posto. No, u srpnju je turizam bio 5 posto bolji nego srpanj 2019., a u prvih 12 dana kolovoza čak 20,4 posto. Naravno da bi bilo ispravnije čekati kraj mjeseca i uspoređivati 'isto s istim', no i ovo su vrlo jake brojke za kolovoz - kaže ministar.

Povoljna koronasituacija

Iz ovih podataka još je teško procijeniti svjedočimo li uz fenomenalnu turističku sezonu i povratku relativno visoke inflacije. Za to ipak treba pričekati službene podatke Državnog zavoda za statistiku, ali je inflatorni trend vrlo izvjestan. Samo je pitanje hoće li biti snažan kao što je u SAD-u, gdje je inflacija prema posljednje dvije mjesečne objave iznad 5 posto, ili će ipak ostati u umjerenijim, europskim okvirima.

Jedan od najboljih hrvatskih ekonomista mlađe generacije, Ivica Brkljača, primijetio je kako je u Hrvatskoj još prošli mjesec, u srpnju, ukupni iznos fiskaliziranih računa dosegnuo 23,5 milijardi kuna, što je također bolje od rekordnog kolovoza 2019. godine.

Budući da uz turizam i djelatnost trgovine obara rekorde u fiskalnim računima te da građevinski sektor također ulazi u vrlo snažnu ekspanziju, Brkljača je zaključio kako možemo govoriti o tome da su sveukupne ekonomske aktivnosti u Hrvatskoj na najvišim razinama ikada do sada. Tu tezu potkrepljuje i vrlo visokim razinama robnog izvoza RH.

Iako su se ekonomisti pribojavali da ćemo ove godine uspjeti pomalo nadmašiti 2020. godinu, kada je Hrvatska poput većine ostalih europskih ekonomija upala u recesiju s dvostrukim dnom, ali ipak nećemo uspjeti vratiti razinu prijašnjih ekonomskih aktivnosti, pokazuje se da najednom 2020. godina više nije mjerilo.

Ako bismo, naime, usporedili prvi tjedan kolovoza s istim usporedivim tjednom 2020. godine, primijetili bismo povećanje broja računa od 21 posto te ogromno povećanje iznosa računa, od čak 33 posto. A te 2020. godine mislili smo da nam je, s obzirom na okolnosti, sezona prošla prilično dobro. O tome koliko je dobar prvi tjedan kolovoza 2021. godine, puno govori podatak da je ukupni iznos fiskalnih računa u uslugama smještanja i usluživanja hrane viši 67 posto nego u istom tjednu 2020.

Iz toga možemo izvući zaključak da je turizam puno robusnija i žilavija djelatnost nego što se smatralo prije samo nekoliko mjeseci. Ukupno su sve hrvatske djelatnosti u prvom tjednu kolovoza izdale računa u vrijednosti od 5,76 milijardi kuna i ona je oko 100 milijuna eura viša nego u prvom tjednu "rekordne" 2019. godine. Povoljni razvoj epidemiološke situacije pridonio je, čini se, pravoj invaziji turista iz bivših tranzicijskih zemalja. No, ovakav uspjeh turističke sezone tek treba popratiti pomnijom analizom razloga rasta, ali i pitanjem njegove održivosti.

Primjerice, što će populaciji gostiju iz istočne i srednje Europe značiti iskustvo hrvatskih cijena pića na plažama ili jela u restoranima? No, to su slatke hrvatske brige: ako se sljedeće godine vrati malo manji broj turista jer su se nakon ljetovanja u Hrvatskoj osjećali znano manje imućno, gužve na najprometnijim turističkim destinacijama možda postanu prihvatljivije.

Dodajmo kako prema procjenama ekonomista Brkljače, sudeći po podacima iz proteklih godina, nakon 29. srpnja možemo reći da smo odradili više od polovice turističke sezone jer se do tada u pravilu realizira polovica ukupnog broja noćenja. A prema podacima sustava eVisitor, od siječnja do srpnja ove godine ukupno je ostvareno više od 37 milijuna noćenja, što je 39 posto više nego u istom razdoblju lani, napisao je Brkljača.