REPORT GOJKA DRLJAČE

U Hrvatskoj srušen povijesni rekord, nitko nije vjerovao da je to moguće u pandemijskoj godini

Sada samo ostaje otvoreno pitanje u kojoj mjeri će novi rast fiskalnih računa u kolovozu doprinijeti ukupnom rastu BDP-a
Turisti u centru Splita
 Tom Dubravec/ Cropix

U Hrvatskoj je prema podacima Porezne uprave o ukupnim iznosima fiskaliziranih računa u kolovozu oboren apsolutni rekord ukupnog iznosa potrošnje u jednom mjesecu u povijesti. Na početku druge pandemijske godine za redom nitko nije očekivao da je tako nešto moguće, pogotovo ne da će turistička sezona biti uvjerljivo uspješnija nego ona 2019. godine. Prema zapažanju mladog hrvatskog ekonomiste Ivice Brkljače u kolovozu je ukupni iznos fiskaliziranih računa iznosio 25,6 milijardi kuna ili 3 milijarde (12%) više nego u kolovozu 2019. godine.

image
graf graf

Iznad je grafikon napravljen uz pomoć podataka porezne uprave o izdanim fiskalnim računima po mjesecima 2015.- 8/2021.

Sada samo ostaje otvoreno pitanje u kojoj mjeri će novi rast fiskalnih računa u kolovozu doprinijeti ukupnom rastu BDP-a, ali može se očekivati da će biti vrlo robustan. Ključna pak dilema za stručnjake jest koliki se dio ovakvog snažnog rasta fiskalnih računa može pripisati inflaciji. Vrlo je moguće da upravo svjedočimo snažnom zahuktavanju inflatornog trenda koji će se tek naknadno reflektirati na podacima DZS-a o kretanju cijena.

Ovome dodajmo kako je u zdanjem cijelom tjednu kolovoza (23.08.-29.08.) prema podacima Porezne uprave ukupni iznos računa povećan u odnosu na isti usporedivi tjedan rekordne 2019. godine za čak 14 posto, uz smanjenje broja računa od 5 posto. Viši iznos uz manji broj računa implicira inflatorni trend. To se posebno odnosi na djelatnost „pružanje smještaja i usluživanje hrane“ gdje je u istom tjednu 2021. zabilježeno čak 20 posto manje računa nego u usporedivom tjednu 2019. godine, ali je ukupni iznos izdanih fiskaliziranih računa bio 20 posto viši. Ta ogromna razlika teško se može objasniti nečim drugim osim ekstremnim poskupljenjima.

Cinici će primijetiti, kako bi bilo dobro znati stanje „nefiskaliziranih računa“, ali ta statistika je, naravno, nemoguća.

image
graf graf

Iznad je tablica Porezne uprave sa stanjem broja i iznosa izdanih fiskalnih računa s pripadajućim razdobljima

Ipak, trebali bi pričekati kraj godine kako bi mogli donijeti zaključke o tome koliko bi trebali biti euforični nakon druge pandemijske godine. Naime, ako pogledamo fiskalizirane račune u zadnjih šest mjeseci (22.02.-29.08.2021.) te ih usporedimo s istim razdobljem 2019. godine vidjet ćemo kako je broj računa ove godine smanjen za 33 posto, a njihov iznos još uvijek je manji za 12 posto.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 22:34