U hrvatskim školama došlo je do novog zabrinjavajućeg trenda: Znatno raste broj prijava za nasilje

Prema službenim podacima MUP-a, zabilježen je porast prijava slučajeva nasilja u školama. U nepuna četiri mjeseca školske godine zabilježeno je 53 posto dojava nasilja od ukupnog broja prijava cijele prošle školske godine. Ovo su podaci samo o prijavljenim slučajevima, no i ta brojka je zabrinjavajuća, ističe predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem, ujedno članica međuresornog Povjerenstva za izradu prijedloga osnovnih mjera jačanja razine sigurnosti u školama, a pred kojim su ovih dana predstavnici MUP-a iznijeli nove podatke o prijavama škola policiji.

MUP-u smo postavili upit o kolikom broju dojava je riječ te u kakvoj su korelaciji nove brojke u odnosu na godinu ranije.

U odgovoru navode da su tijekom ove školske godine započete u rujnu evidentirali 355 događaja, a u čitavoj prošloj školskoj godini zabilježili su 666 događaja povezanih sa školama i neprihvatljivim ponašanjima, odnosno nasiljem među djecom i mladima.

Sustav praćenja

Iz MUP-a pritom naglašavaju da velik broj tih slučajeva nema obilježja kažnjivih radnji, ali su od značaja za ranu intervenciju i međusektorsku suradnju u prevenciji razvoja delinkvencije.

Dodaju kako su na nacionalnoj razini uspostavili kontinuirani sustav operativnog praćenja nasilja među djecom i mladima koje se dojavljuje policiji ili ona za njih doznaje kroz operativni rad.

- Svi događaji nasilja među djecom i mladima opisno se izdvajaju u Operativno-komunikacijskom centru policije MUP-a te dostavljaju Odjelu maloljetničke delinkvencije i kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji Ravnateljstva policije gdje se sve dojave analiziraju, prate te po procjeni koordinira daljnje policijsko postupanje - navode u MUP-u, uz dodatak da se svakodnevno nadležnim policijskim upravama dostavljaju na praćenje i daljnje postupanje izdvojeni potencijalno rizični događaji u zonama odgojno-obrazovnih ustanova.

PROČITAJTE VIŠE Ravnatelj jedne od najprestižnijih škola u Hrvatskoj o problemima u školstvu

Dugogodišnjoj ravnateljici zagrebačke X. gimnazije "Ivan Supek" Željki Frković brojka od 355 prijava nasilja u prvom (kraćem) polugodištu govori da smo u problemu.

- U velikom smo problemu kao zajednica. Škole kao odgojne ustanove gube utjecaj, a svi procjenjuju rad nastavnika i ravnatelja. Na taj se način ruši ugled ustanove i struke. Ministarstvo obrazovanja oduzelo nam je sav alat kojim smo mogli kontrolirati učenike, uključujući njihovu redovitost na nastavi - kaže ravnateljica, spominjući niz okolnosti i poremećenih vrijednosti za koje smatra da su povezani s učestalijom pojavom nasilja u školama i oko njih.

Primjer uočava i u pojavi da ovih dana u školama nedostaje 20 posto učenika po razredu.

Paraliza sustava

- Morali smo opravdavati obiteljska putovanja, čitaj skijanja. Pitam se zašto ja moram odobravati odlazak na skijanje tijekom nastave? To mi daje poruku da je skijanje važnije od škole, pa oni koji ne mogu na skijanje moraju na nastavu - kaže ravnateljica, uvjerena da škole moraju pojačati snagu svoje zajednice u vrijeme kada je očito da roditelji svojim metodama odgoja djece i odnosa prema zaposlenicima škola paraliziraju sustav.

- Roditelji djeci šalju poruku da će biti zaštićeni po svaku cijenu i djeca se ponašaju u skladu s time. Iako mladi znaju biti objektivni i realni, oni rade i ono što ne bi trebali jer znaju da će dobiti podršku roditelja - kaže Frković, dotičući se i problem trendova s društvenih mreža.

PROČITAJTE VIŠE Sigurnosni protokol je gotov, kreće edukacija i zapošljavanje ‘zaštitara‘ u školama, mijenjat će se i vrata

- Djeca nam sve manje čitaju, radije će se izraziti na engleskom nego na hrvatskom jeziku, a verbalno nasije, uključujući ono visokih dužnosnika, eskalira, dok se pristojan rječnik ne poštuje. Kao društvo izgubili smo kompas, a u sustav obrazovanja nataložio se niz problema kojima se godinama nije pridavala važnost. Marginalizirani su. Sada nam je došlo na naplatu - zaključuje ravnateljica, uz napomenu kako je perfidno verbalno nasilje, uključujući ono putem društvenih mreža, nadjačalo fizičko nasilje, a ono dovodi do izolacije mladih ljudi. Sve se to rješava nikako ili sporadično, smatra.

- Proklete ocjene oduzele su smisao znanja. Učenici ne uče da da bi imali znanje već da bi imali odličnu ocjenu. Onaj tko nije odličan - ne vrijedi. Imamo djecu koja se više ne usude progovoriti ako nisu sto posto sigurna da znaju točan odgovor. U suprotnom im se drugi smiju. Nekada smo bilježili učeničke bisere, šale, danas oni šute i talože - opisuje Frković.

Sanja Šprem dodaje kako je porast zabilježenih slučajeva nasilja dokaz da Povjerenstvo za izradu prijedloga osnovnih mjera sigurnosti ima ozbiljnu zadaću u narednom razdoblju.

PROČITAJTE VIŠE Tragedija u Prečkom upozorenje je cijelom društvu: I psihijatri mogu postati bolesnici

Utjecaj mreža

- Potrebno je donijeti akte za prevenciju nasilja u školama, uključujući sve vrste nasilja, od vršnjačkog pa nadalje, protokole za sigurnost u školama te nacionalni plan kao strateški dokument kojim će se osigurati paket mjera za sigurnost i prevenciju nasilja - navodi Šprem.

Prema mišljenju Sebastijana Troskota, učitelja Osnovne škole Bijaći i voditelja područnog ureda Sindikata Preporod u Splitu, brojka od 355 prijava policiji u jednom polugodištu je znak za uzbunu.

- Mladi kopiraju ono što vide oko sebe, a pod snažnim su utjecajem društvenih mreža. Mjere koje uvodimo protiv nasilja, poput zaključavanja vrata, nemoguće je unificirati za sve škole jer, primjerice, u Dalmatinskoj zagori, vjerovali ili ne, postoje i one koje imaju toalet izvan školske zgrade. Druge pak imaju udaljena školska igrališta. Moramo se očito vratiti na početke, ujednačiti standarde škola pa onda unificirati mjere - kaže Troskot, pozdravljajući pojačanu prisutnost policije u okrugu školskih zgrada od novog polugodišta.