Ekološko imanje okruženo maslinama, lavandom i sminjem: ‘Naš ljekovit med s biljem jača imunitet‘

Sretna priča na otoku sreće. Upravo tako moglo bi se sumirati ono što smo pronašli u rapskom mjestašcu Barbat, na ekološkom imanju Natura Rab.

Fizički, ispred nas, proteže se gospodinstvo od 4000 četvornih metara s trgovinom, obiteljskom kućom i proizvodnim pogonom, okruženo maslinama, lavandom i smiljem. U zraku, stoljetna tradicija, upornost i predanost, vizija budućnosti i, najvažnije od svega, ljubav prema pčelama, ona koja jednom od naših domaćina, 65-godišnjem Dušanu Kaštelanu stvara knedlu u grlu, zbog koje mu se suze oči, ona zbog koje je teško pričati jer ne postoje riječi kojima bi je opisao.

obitelj Kaštelan

Srđan Vrančić/Cropix

“Pčela je mene sve naučila”, govori nam drhtavim glasom, nakon što smo ga nakratko omeli u vrcanju meda.

Obiteljski biznis

Gore, u pogonu, sve se naoko čini vrlo mirno. No, to je samo privid. Njegova supruga je u kući, a sinovi u prodavaonici na dnu imanja, kod ceste, na čijim policama stoji izloženo više od 50 različitih vrsta artikala.

U trgovini je živo. Kupci se redaju kao na pokretnoj traci, no Dušanova sina, 30-godišnjeg Matiju, koji je 1. siječnja ove godine i formalno preuzeo obiteljsko carstvo izgrađeno na pčeli i rapskoj flori, ipak uspijevamo nakratko odvući od pulta.

Kupce brzo preuzima njegov mlađi brat.

Sjeme svega opisanog posijano je još prije 100-tinjak godina, kada je Matijin otac Dušan učio o pčelama i medu od svog djeda Josipa. Nikada nije mislio da će pčele, koje je pohodio kao 10-godišnjak, jednog dana postati njegov život.

No, postale su, a Matija ide istim putem. Startne su točke doduše različite - preuzima uhodan biznis koji je Dušan počeo graditi prije 20 godina i u koji je, kroz taj period, uloženo 1,3 milijuna eura, no strast je tu - za poljoprivredom, za očuvanjem tradicije, za prirodom. U razgovoru s Matijom shvaćamo da se Dušan doista nema čega plašiti po pitanju obiteljske ostavštine. Matija frca od želje da doprinese, ostavi svoj vlastiti pečat.

Magistrirao je ekološku poljoprivredu i nakon studija odlučio se vratiti u rodni kraj, baš kao što su njegovi roditelji svojedobno odustali od urbane Rijeke i posvetili se otočkom načinu života.

“Odlučio sam se vratiti na rodni otok i nastaviti ovu priču bavljenja poljoprivredom jer smatram da je to jedan od modela održivog razvoja otoka, u ovom slučaju Raba”, govori nam predstavnik četvrte generacije projekta koji danas nosi ime Nature Rab.

Uspješno imanje

Prodavaonica je krcata njihovim domaćim, na imanju izrađenim proizvodima. Sve se bazira na nekoliko baznih sirovina, objašnjava Matija, i na njima se dalje gradi. To su redom ekološki med, maslinovo ulje, ljekovito samoniklo bilje otoka Raba. Od potonjih rade i kozmetiku i čajeve, njima oplemenjuju travarice i domaće rakije.

Njihovi nasadi maslina i smokava nalaze se na području Barbata. Većinu godine tu je i njihov pčelinjak, koji broji 100-tinjak košnica. Inače se nalazi nekoliko stotina metara zračne linije od imanja, no pčele sada nisu tamo. Kao i svake godine, od lipnja do polovice rujna, nalaze se u Gorskom kotaru, u Potkošu kod Fužina. Kad su na Rabu, priča dalje, obilaze rapsko samoniklo bilje, u prvom redu kadulju, primorski vrijesak, draču, metvicu, ružmarin i lavandu ili, kako sažima, bilje Kvarnera.

U Gorskom kotaru priča je drugačija. Tamo pčele obilaze crnogoricu, jelu i smreku, pa proizvode medun, med koji ima čak 10 puta više mineralnih tvari od običnog cvjetnog meda. I taj njihov proizvod dobio je lani oznaku geografskog porijekla, dodaje Matija.

Proizvode onoliko koliko im priroda da. Prema Matijinim riječima, to može biti jedna, dvije tone meda. No, sve proizvedeno uspiju plasirati, među ostalim zbog turističkog potencijala otoka. Matija smatra da je tajna uspjeha dijelom u tome što proizvod prodaju na svom kućnom pragu, iako ga, tvrdi Dušan, plasiraju i u inozemstvo.

Lepeza proizvoda

Na policama ima svega - sapuna, masažnih ulja i krema, maslinova ulja, čajeva, travarica... I, naravno, meda, octa od meda i drugih pčelinjih proizvoda.

Artikli na bazi pčelinjih proizvoda mogu se svrstati u dvije skupine. Prva je Api Arba (Arba kao latinski naziv za otok Rab), odnosno otočni medovi. Druga je Api immun system, u kojem se naglasak stavlja na api terapiju i ljekovita svojstva meda te dodatno pojačavanje učinka ljekovitosti sljubljivanjem dvije ili više vrsta pčelinjih proizvoda. Api terapijska grupa obuhvaća četiri proizvoda, od kojih su dva udarna.

“Sljubljujemo med od kadulje s propolisom, tzv. Salvia immunity rješenje za dišni sustav i jačanje imuniteta. Ili, primjerice, tinktura kadulje i med kadulje koji čine Salviu Protect, koja je prirodni antiseptik”, govori Matija. Upravo to su inovacije koje je razvijao njegov otac, to je produkt njihova obiteljskog know howa, a ujedno njihovi najtraženiji artikli.

“Razvijamo autohtoni proizvod koji se temelji na stogodišnjoj tradiciji i radu koji je u skladu s ekološkim standardima. Želimo biti uzor kako se na otoku može opstati i kvalitetno živjeti”, objašnjava Dušan. A on je danas, govori, izrazito zadovoljan čovjek.

Sve o ACI marini Rab možete pročitati OVDJE.