REPORT GOJKA DRLJAČE

Europska unija pompozno najavila obnovu Ukrajine - a onda su otkrili koliko su zapravo novca skupili dosad

16 članica EU prikupilo je za novi fond EIB-a - EU for Ukraine - samo 377 milijuna eura ili 0,1 posto potreba

Zgrada oštećena u ruskom napadu na Kijev

 Sopa Images/Sipa Press/Profimedia/Sopa Images/sipa Press/profimedia

Hoće li se obnova Ukrajine ikada dogoditi u razmjerima koji bi značili istinsku sanaciju ratnih šteta? Već neko vrijeme institucije i političari najčešće koriste procjenu od oko 350 milijardi dolara nužnih za obnovu, što je 1,6 puta više nego ukrajinski BDP iz 2021. godine. Radi se enormnom iznosu kojeg će Zapad teško prikupiti, pogotovo u rokovima koji bi osigurali adekvatnu dinamiku obnove.

Puno se očekuje od Europske unije, koja još uopće nema konkretne financijske planove financiranja obnove Ukrajine na razini koja bi značila doista ozbiljan posao, a prve naznake spremnosti odricanja na nacionalnim razinama kako bi se pomoglo Ukrajincima ne doimaju se obećavajuće nego razočaravajuće. Europskim političarima puna su usta podrške Ukrajini, ali kad treba posegnuti u novčanike, to se pretvara u nezgodno praktično pitanje.

Pompozna objava

Jučer je, primjerice, pompozno objavljena informacija da se grupa od 16 članica EU, među kojima je i Hrvatska, odlučila investirati u novi fond Europske investicijske banke (EIB) - EU for Ukraine Fund, a svi skupa su za početak uspjeli prikupiti početnih 377,3 milijuna eura. Tih 377,3 milijuna iznosi oko 0,1 posto ukrajinskih potreba za financiranjem obnove te je novi fond u osnovi još znak dobre volje. Zanimljivo je i da na početnom popisu onih koji ulažu u novi fond EIB-a nema najveće i najmoćnije europske ekonomije, Njemačke. Najveće prve doprinose najavili su Francuska i Italija (po 100 milijuna eura), slijedi Španjolska sa 72 milijuna, Nizozemska s 52, Poljska s 25, Litva s 10, Latvija i Irska s po 7, Slovačka 5 i Luksemburg sa 1,3 milijuna eura. Hrvatska je u grupi članica skupa sa Belgijom, Ciprom, Danskom, Estonijom i Grčkom koje su najavile sigurnu financijsku podršku EU for Ukraine fondu, ali se još nisu izjasnile o iznosima.

U priopćenju EIB-a najavljuje se daljnji rast fonda kroz buduća preuzimanja obveza članica, ali se put prema ozbiljnijem iznosu počinje činiti nerealnim, ili će obnova Ukrajine ovim tempom financiranja trajati stotinjak godina. Bilo kako bilo, dobre namjere su dobre namjere.

U EIB-u objašnjavaju kako je ovaj fond privremeno rješenje (mosno financiranje) dok se ne osigura dugoročna financijska konstrukcija, ali za sada nije vidljivo kako će međunarodna zajednica zbrojiti 350 milijardi. Ideja novog fonda je da se krene s brzom obnovom lokalne infrastrukture kao što su škole, bolnice, transportni sustavi, vodovodi i kanalizacije…

Same snimke razaranja u Ukrajini govore nam da čak i neki manji ukrajinski gradovi pojedinačno trebaju puno više iznose od inicijalno skupljenih 377,3 milijuna eura u novom fondu.

Kap u moru

Predsjednik EIB-a Werner Hoyer u diplomatskim rukavicama zapravo otkriva da je prikupljeni novac kap u moru potreba: "S obzirom na sam razmjer potreba u Ukrajini, međunarodna zajednica ima financijski imperativ pružiti dodatnu potporu za hitne potrebe i obnovu. Duboko sam zahvalan državama članicama EU-a koje su već obećale EIB-ovom fondu EU za Ukrajinu, kao i svima onima koji su danas izrazili svoju podršku. Ova i buduća obećanja pomoći će ukrajinskom gospodarstvu i njegovom čvrstom otporu ruskoj invaziji. Današnja potpora također će pomoći utrti put za članstvo zemlje u EU. Obnavljali smo prije, a u znak solidarnosti s Ukrajinom i našim kolegama iz EU i međunarodnim partnerima, ponovno ćemo izgraditi!"

Začuđujuće, ali izvršni potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis čestita članicama na ulaganju u novi fond za obnovu Ukrajine, govori kako su to važna sredstva, ali govori o samo 100 milijuna eura dodatnih zajmova (!) EIB-a, što je također kap u moru ukrajinskih potreba. Konkretno, Dombrovskis kaže: "Ovo financiranje bit će ključno za provedbu snažnog niza projekata u okviru EIB-ovog paketa potpore Ukrajini za rješavanje golemih potreba Ukrajine. Također će nadopuniti jamstvo EU-a koje omogućuje EIB-u da osigura 100 milijuna eura novih zajmova u okviru ove inicijative. Nadamo se da će se više država članica posvetiti ovoj inicijativi kako bi se pomoglo Ukrajini s njezinim najhitnijim infrastrukturnim potrebama i održala njezina makrofinancijska stabilnost suočena s nemilosrdnom agresijom Rusije."

Obratite pažnju kako Dombrovskis kaže kako se nadaju (!) da će se inicijativi pridružiti više članica.

Ne treba čekati kraj rata

Potpredsjednica EIB-a Teresa Czerwinska, koja je odgovorna za operacije u Ukrajini, pak upozorava: "Ne možemo čekati završetak rata da pomognemo obnovu Ukrajine i ponovo pokrenemo njezinu ekonomiju. To se mora dogoditi sada". Početak se ne doima impresivno, ali je ono ‘po jutru se dan poznaje‘ ipak samo narodna poslovica, a i ‘nada umire zadnja‘.

"Budući da smo i sami iskusili istu vrstu agresije 1990-ih, shvaćamo važnost stajanja uz naše ukrajinske prijatelje, i financijski i emocionalno. Pružamo punu potporu Ukrajini, također potvrđujući naše čvrsto uvjerenje u zajedničku solidarnost EU-a", poručio je ovim povodom naš ministar financija, Marko Primorac.

Problem je financijskih pozicija EU da nema čvrst plan financiranja svojeg najvažnijeg dugoročnog projekta tj. zelene agende, čija je financijska konstrukcija prema procjenama eksperata trenutačno na razini 13 posto očekivanih troškova. A ako nemate riješeno pitanje financiranja najvažnijeg projekta, a morate pomoći Ukrajincima, otvara se pitanje prioriteta. Izbor prioriteta bi mogao biti vrlo neugodan.

Ministra financija Marka Primorca zamolili smo da prokomentira skromni početak financiranja preko EIB-a:

„Na današnjem Ecofinu predložen je namjenski instrument za potporu Ukrajini do 2027. u obliku integriranog i fleksibilnog instrumenta s ukupnim kapacitetom od 50 milijardi eura. Tim se instrumentom dodatno osigurava stabilno i predvidivo financiranje kojim se pridonosi održivosti ukrajinskih javnih financija, promiče oporavak i modernizacija države. Ovo je samo jedan od primjera solidarnosti koje pokazuju EU države te će se podrška nastaviti i dalje sukladno mogućnostima. Toj podršci pridružuju se i međunarodne financijske institucije: Svjetska banka, MMF, EBRD, EIB i druge“, kaže Primorac.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 18:47