Brojni ‘zeleni‘ propisi guše europsku ekonomiju i čine je manje konkurentnom u odnosu na ostale, no istovremeno pojednostavljivanje tih propisa nije dobro jer ekonimija raste samo u sigurnom i predvidivom ozračju pa mijenjanje bilo čega nije preporučljivo.
To su, ukratko, dvije vrste komentara vezanih uz odluku predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen koja se sprema značajno pojednostaviti birokraciju koja guši ekološke projekte i opterećuje europsku industriju čineći je značajno manje konkurentnom u odnosu na američke i kineske suparnike.
Širok raspon ideja i ciljeva, pod zajedničkim nazivom ‘regulatorni kompas‘, koji bi ogroman regulatorni teret EU-a trebao svesti na razumnu razinu, bit će predstavljen u srijedu.
Jedna od prvih mjera bit će ‘pojednostavljenje bez presedana‘ koja donosi i nov, mnogo jednostavniji pravilnik o tome kako kompanije izvještavaju o svojoj usklađenosti sa zelenim propisima EU-a. Ideja je jednostavna: potrebno je u značajnoj mjeri smanjiti papirologiju kako bi se tvrtke mogle više usredotočiti na rast, inovacije i konkurentnost.
Ako je mantra prvog mandata predsjednice EK-a bila ‘održivost‘, mantra drugog mandata je ‘učinkovitost‘ - a svaka sličnost s tek oformljenim Odjelom za učinkovitost nove američke administracije, koju vodi ‘Prvi predsjednikov kompić‘ Elon Musk, nipošto nije slučajna.
Zeleni ciljevi ostaju isti, samo će sve skupa biti učinkovitije
Protivnici predsjednice EK-a već sada se raduju njezinom očitom reteriranju jer nova pravila znače da će von der Leyen ukinuti i neke propise koje je sama uvela prije tek godinu dana.
Naravno, von der Leyen inzistira da paket nimalo ne mijenja ekološke ciljeve, već samo njihovu provedbu čini učinkovitijima. No glasovi zabrinuti da sve ovo predstavlja opasno nazadovanje u zelenoj agendi i podilaženje konzervativnim snagama stižu sa svih strana, pa čak i iz Ursuline vlastite političke obitelji, Europske pučke stranke.
I Tsvetelina Kuzmanova, voditeljica održivih financija EU na Institutu za održivo vodstvo u Cambridgeu, rekla je za Politico kako bi ovo mogao biti ‘izuzetno problematičan presedan‘ i ‘prvi korak u valu deregulacije diljem Europe‘.
No von der Leyen tvrdi kako prijedlog, koji bi trebao stići 26. veljače, zapravo predstavlja ispunjavanje obećanja koje je dala u predizbornoj kampanji za svoj drugi mantat kad je rekla da će smanjiti obveze tvrtki vezane uz obvezu izvješćivanja za najmanje 25 posto u prvoj polovici 2025. godine.
Ta obveza obuhvaćena je dvama zakonima: Direktivom o korporativnom izvješćivanju o održivosti (Corporate Sustainability Reporting Directive ili CSRD) i Direktivom o temeljitoj provjeri održivosti poduzeća (Corporate Sustainability Due Diligence Directive ili CSDDD). Tvrtke su tako dužne podnositi izvješća o utjecajima na okoliš i izloženosti klimatskim rizicima svojih vlastitih aktivnosti, kao i aktivnosti svih uključenih u njihove opskrbne lance.
PROČITAJTE VIŠE - Europsku uniju ekstremni događaji povezani s klimatskim promjenama već su stajali 650 milijardi eura
Pravila, kad se u potpunosti provedu, prisilit će velike i male tvrtke da prikupljaju i objavljuju podatke o svojim emisijama stakleničkih plinova, količini vode koju koriste, utjecaju porasta temperature na radne uvjete, curenju kemikalija i poštuju li njihovi svijetom raštrkani dobavljači ljudska prava i zakone o radu.
U paketu pojednostavljenja je i odluka o reviziji sustava klasifikacije, uvedenom u prošlom mandatu, prema kojem se utvrđuje jesu li određene gospodarske aktivnosti ‘zelene‘ prema standardima EU-a.
Green Deal nabio silne troškove europskim tvrtkama
Zakoni o kojima je ovdje riječ, dio su Europskog zelenog dogovora (European Green Deal) kojima se žele potaknuti ulaganja u najzelenije tvrtke i Europu učiniti predvodnikom svjetske zelene revolucije.
Međutim, nova pravila donijela su i nove značajne troškove europskim tvrtkama koje su tako postale manje konkurentne u odnosu na tvrtke u drugim zemljama u kojima su ekološki propisi slabiji.
Tako je lani u studenom Florence Naillat, zamjenica glavnog delegata u METI-ju, poslovnom lobiju koji zastupa interese oko 6200 srednjih poduzeća u Francuskoj, rekla kako je ‘broj podataka koje tvrtke moraju predočiti, potpuno nerazuman‘.
Kako su izračunali, prosječna francuska tvrtka srednje veličine tako bi za usklađivanje s CSRD-om u prve dvije godine morala izdvojiti čak 800.000 eura.
Baš to je problem koji je Komisija sada naumila riješiti.
Glasnogovornik EK-a je to ovako opisao: ‘Važnost pojednostavljenja pravila EU-a široko je prepoznata među svim političkim linijama‘, a to pojednostavljivanje je ‘ključno da bi se ispunili ambiciozni ciljevi Green Deal-a‘
PROČITAJTE VIŠE ‘Mora i oceane proždire rak, djeca se razbolijevaju, ali čovječanstvo sada ima priliku koja se pruža jednom u životu‘
Iako mnogi plješću novom potezu EK-a, mnogi kažu kako to nije dovoljno. Među kritičarima su i mnoge moćne skupine poput najvećeg korporativnog lobija EU-a, BusinessEurope.
Oni su, ponavljajući pozive zastupnika desnog centra na opsežnu reviziju propisa EU-a, objavili svojih 68 ‘prijedloga za smanjenje regulatornog opterećenja‘ od kojih mnogi ciljaju na nove europske zakone o zaštiti okoliša - od smanjenja ambalažnog otpada pa do zakona o sigurnosti proizvoda.
No ne žali se samo desnica. Čelnici vlada zemalja članica EU-a iz cijelog političkog spektra, upozorili su da silna regulacija paralizira gospodarstvo bloka te da Komisija u pojednostavljivanju i deregulaciji mora ići još i dalje.
Francuska centristička vlada tako želi da EU na neodređeno vrijeme odgodi donošenje zakona o dubinskoj analizi i slaže se sa zahtjevom njemačkog socijalističkog kancelara Olafa Scholza da se početak obveze izvješćivanja o održivosti poduzeća odgodi za dvije godine.
No Kuzmanova iz CISL-a upravo to ‘odgađanje‘ smatra vrlo znakovitim i pokazateljem kako se ‘ne radi o konkurentnosti i pružanju podrške europskim poduzećima‘. Odgađanje, kaže ona, nije pojednostavljivanje i nikome ne olakšava život.
PROČITAJTE VIŠE - Europska unija izglasala ključan zakon u okviru Zelenog plana: Evo što se sve njime predviđa
Opasnosti deregulacije
Europska komisija je paket zakona nazvala prvim od nekoliko mjera pojednostavljenja usmjerenih na ekološko zakonodavstvo u EU-u, što je potaknulo strahove da će program pojednostavljenja dovesti do šireg rastakanja ekoloških pravila.
Europska pučka stranka, kojoj pripada i von der Leyen, želi da se zakoni primjenjuju samo na ‘najveće tvrtke s više od 1000 zaposlenika‘ te pozivaju na dvogodišnju odgodu carina EU-a na ugljik na uvezene proizvode u sklopu Mehanizma prilagodbe granica ugljika.
Dodatno zabrinjava i to što se pojednostavljivanja odnose i na pravila koja čak nisu ni u potpunosti provedena.
Na primjer, CSRD, koji je usvojen 2023., počeo se primjenjivati na ograničeni broj najvećih europskih kompanija tek prošle godine, a prvi rok za izvješćivanje stigao je ovaj mjesec.
Ostale tvrtke trebale bi svoja izvješća podnositi u fazama: velika poduzeća koja kotiraju na burzi imaju rok do 2025., mala i srednja poduzeća do 2026., dok će poduzeća izvan EU-a podnijeti izvješća 2028.
Zeleni upozoravaju da će promjena okvira izvješćivanja EU-a, koji je tek nedavno usvojen i još nije u potpunosti implementiran, stvoriti brojne pravne nesigurnosti.
Ni sve tvrtke ne podržavaju paket pojednostavljenja, a neke tvrde da bi petljanje s provedbom pravila bilo gore.
‘Ulaganje i konkurentnost temelje se na sigurnoj politici i pravnoj predvidljivosti‘, a novi zakoni ‘riskiraju potkopati oboje‘, upozorili su velike kompanije poput Unilevera, Nestléa i Primarka.
Također, nije jasno koliko će informacija kompanije morati otkriti, na što je upozorila Zajednica nevladinih organizacija.
‘Europskoj komisiji još uvijek nedostaju odgovarajuće povratne informacije od svih relevantnih dionika i država članica o primjeni novih zakona‘, navodi se u pismu Zelenih.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....