"Za Donalda Trumpa Amerika je na prvom mjestu. A nema boljeg primjera vanjske regulative koja Ameriku stavlja na posljednje mjesto od klimatske agende Europske unije." Tim je riječima Andy Barr, republikanski kongresmen iz američke savezne države Kentucky, sažeo stav nove američke administracije prema europskoj "zelenoj tranziciji", politici koja je bila u središtu prošlog višegodišnjeg financijskog okvira - proračunskih smjernica kojima se Europska komisija koristi kako bi ostvarila prioritete i usmjeravala zajedničko kretanje Starog kontinenta prema cilju o klimatski neutralnom kontinentu do 2050. godine.
Posljednjih dana jasno je da se "europski zeleni san sudario s Donaldom Trumpom", kako to u naslovu nedavne analize sažima ugledni portal za europske teme Politico. "Agenda ‘Amerike na prvom mjestu‘ osnažit će žestoko protivljenje Europskoj uniji, koja pokušava nametnuti svoje skupe i opterećujuće regulative američkim tvrtkama", izjavio je Barr. Još krajem prošle godine susreo se s europskim dužnosnicima kako bi s njima razgovarao o toj temi.
Da su poruku čuli i europski političari, jasno je iz novih izjava francuskog ministra ekonomije Érica Lombarda. "Moramo poboljšati predložena pravila kako ne bismo dodatno komplicirali svakodnevicu naših kompanija i usporavali njihov rast", poručio je Lombard. Slično misli i najizgledniji novi njemački kancelar Friedrich Merz, šef njemačkog CDU, koji je u predizbornoj kampanji obećao da će "staviti ekonomiju ispred klimatskih politika" kako bi pomogao oporavku njemačkog gospodarstva.
PROČITAJTE VIŠE - Dramatično upozorenje iz UN-a: ‘Došlo je do sloma klime, krećemo se putem propasti‘
Portal Politico donosi konkretan francuski prijedlog, pišući da je na uvid dobio dokument od 20. siječnja u kojem Francuska od Bruxellesa traži odgodu Europske direktive o obvezi korporacija u zaštiti ljudskih prava i okoliša (CSDDD) te dvogodišnji moratorij na Direktivu o korporativnom izvješćivanju o održivosti (CSRD). Riječ je o pravilima kojima će se od poduzeća zahtijevati da spriječe, okončaju ili ublaže negativan učinak svojih aktivnosti na ljudska prava i okoliš, kao što su dječji rad, ropstvo, onečišćenje ili gubitak biološke raznolikosti. Također, kompanije bi prema predloženim pravilima morale ocijeniti i utjecaj svojih partnera na ljudska prava i okoliš, uključujući dobavljače, prijevoz, distribuciju ili prodaju.
"Odgoda je potrebna da bi se osiguralo vrijeme potrebno za poboljšanje direktive", stoji u dokumentu iz kojeg se vidi kako Francuska smatra da se pravila ne bi trebala primjenjivati na poduzeća s manje od 5000 zaposlenih i one čiji prihodi ne prelaze 1,5 milijardi eura.
Odgoda ambicioznih europskih klimatskih planova samo je dio negativnih promjena kojima Trumpov ulazak u Bijelu kuću daje vjetar u leđa diljem svijeta. Financial Times piše kako je trend okretanja od obnovljivih izvora energije počeo već prošle godine. Ulagači su povukli oko 30 milijardi dolara iz fondova usmjerenih na klimatske promjene nakon četiri godine ulagačkog booma, piše FT, dodajući da je to posljedica "teških ekonomskih okolnosti" i predviđanja o tome kako će se Trump postaviti prema društveno odgovornom ulaganju.
Ovaj put, za razliku od svoga prvog mandata, Donald Trump nije čekao s objavom da povlači SAD iz Pariškog klimatskog sporazuma. Europski lideri, okupljeni u Davosu, poslali su alarmantne poruke o štetnosti tog poteza. "Pariški sporazum i dalje je najbolja nada za čovječanstvo. Europa će ostati usmjerena i predana suradnji s drugim nacijama kako bi zaštitila prirodu i zaustavila globalno zagrijavanje", poručila je šefica Europske komisije Ursula von der Leyen. Njemački ministar ekonomije iz kvote Zelenih, Robert Habeck, opisao je odluku kao "koban signal svijetu" i "početak povijesnog promašaja", piše Bloomberg.
"Napuštajući Pariški sporazum, administracija je odbacila odgovornost za zaštitu američkog naroda i naše nacionalne sigurnosti", izjavila je, pak, Gina McCarthy, Bidenova savjetnica za klimu i šefica inicijative za spas klime "America is All In", time podsjećajući da Trump očigledno ne misli da su klimatske promjene razlog za političko djelovanje niti ga zanima okoliš. To je pitanje posve sekundarno u vremenima kad druge zemlje bilježe ekonomski skok i njime prijete SAD-u. "Ali, budite uvjereni, naše savezne države, gradovi, poduzeća i lokalne institucije spremni su preuzeti palicu i, usprkos saveznoj pasivnosti, učiniti sve kako bi se nastavio pomak prema "čistoj" ekonomiji", poručila je McCarthy.
"Tek će se vidjeti kako će Trumpovo odmicanje od zelene tranzicije proći u svjetlu postojećih tržišnih sila", piše Politico, navodeći da je na ispitu otpornost tog sektora, ali i odluka drugih nacija o smanjenju globalnog zagrijavanja i prelasku na čišće izvore energije. Naime, obnovljivi izvori energije, poput solarne energije i vjetroelektrana, trebali su prošle godine generirati 22 posto američke električne energije. Riječ je o porastu s 15 posto koliko su pridonosili 2017. godine. Osim toga, globalno se lani očekivalo i dvostruko više ulaganja u tzv. čistu energiju nego u fosilna goriva.
Međutim, Trump je oštro počeo. Novi američki predsjednik proglasio je "energetsku krizu" u Americi kako bi olakšao postizanje cilja o povećanju proizvodnje nafte i plina, smanjenju cijena za potrošače i ubrzanju rasta izvoza. Govoreći pred okupljenima u Davosu, pozvao je Saudijsku Arabiju da smanji cijene nafte, navodeći da će to pomoći i okončanju rata u Ukrajini. Još na svojoj inauguraciji stavio je u prvi plan promociju fosilnih goriva, pokazujući da će ovaj put još manje razmišljati o klimi i ekologiji, ali i blokirati tržište proizvoda manje štetnih za klimu. "Amerika će ponovno postati zemlja proizvodnje. Imamo nešto što nijedna proizvođačka nacija nikad neće imati, a to su najveće zalihe nafte i plina", poručio je još na inauguraciji. U prvom mandatu, podsjeća Politico, Trump se nije toliko obrušio na obnovljivu energiju kao ovaj put.
Jedna od najznačajnijih posljedica američkog povlačenja iz Pariškog sporazuma bit će i prekid klimatskog financiranja. Zeleni klimatski fond (GCF) uspostavljen je za pomoć najsiromašnijim, ali i najranjivijim svjetskim nacijama u prelasku na obnovljive izvore energije, gradnji otporne infrastrukture i prilagodbi na klimatske promjene. "Držanje praga od 1,5 Celzijevih stupnjeva za nas je život ili smrt. Pariški sporazum nam je slamka spasa", rekao je Debasu Bayleyegn Eyas, glavni dužnosnik za klimu iz Etiopije, još 2017. godine, prilikom prvog američkog povlačenja iz Sporazuma, komentirajući da Trumpovo povlačenje izravno ugrožava milijardu ljudi s globalnog juga.
PROČITAJTE VIŠE Trump: ‘Imat ćemo Grenland, 55.000 ljudi želi s nama‘; Europski general: ‘Vrijeme je da tamo šaljemo vojsku‘
Već su tada kritičari isticali da će to biti otvoreni poziv drugim zemljama da same, pokušavajući izbjeći kraći kraj, ograniče vlastita obećanja Pariškom forumu. Brojne zemlje ipak su se tada držale obećanja, pogotovo u Europi. Međutim, Međunarodna agencija za energiju (IEA) objavila je da je 2017., nakon tri godine relativno stabilnog pada, zabilježila globalni rast emisija štetnih plinova povezan s energentima od 1,7 posto. To se smatra izravnom posljedicom Trumpovih klimatskih politika. Ovaj put je američki predsjednik krenuo puno snažnije, a nepovoljna ekonomska situacija prijeti lavinom odustajanja od mjera za zaštitu klime.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....