Papa Frane ozbiljno je zabrinut za svoje zdravlje nakon što je hospitaliziran zbog teškog bronhitisa te ubrzano poduzima ključne korake prije borbe za njegovog nasljednika, piše Politico, a prenosi Slobodna Dalmacija.
Ranije ovog mjeseca, papa je primljen u posebni odjel rimske bolnice Gemelli zbog respiratorne infekcije, a od tada je morao otkazati niz javnih nastupa.
Ovo je posljednja u nizu zdravstvenih kriza 88-godišnjeg poglavara Katoličke crkve, koji je u mladosti ostao bez dijela pluća i s godinama postao sve slabiji. Sveta Stolica redovito objavljuje ažuriranja o njegovom stanju, a u ponedjeljak je potvrđeno da se bronhitis razvio u “polimikrobnu infekciju” te da je riječ o “složenoj kliničkoj slici”.
Prema izvorima bliskim Vatikanu, papa Frane trpi jake bolove i u privatnim razgovorima izrazio je uvjerenje da se ovog puta neće oporaviti. Posebno ga je uznemirila odluka liječnika bolnice Gemelli da mu zabrane održavanje nedjeljne molitve Angelusa – čega se rijetko odricao, čak i tijekom prethodnih hospitalizacija.
Papa je isprva odbijao odlazak u bolnicu, no liječnici su mu jasno rekli da bi ostanak u Vatikanu mogao biti koban, tvrdi jedan od izvora.
88-godišnji papa ima početak obostrane upale pluća i nastavlja pokazivati "složenu" kliničku sliku, objavio je Vatikan u utorak u novom medicinskom biltenu, petog dana njegove hospitalizacije.
"Snimanje prsnog koša kojem je Sveti Otac bio podvrgnut danas poslijepodne (...) pokazalo je početak obostrane upale pluća koja je zahtijevala dodatno liječenje lijekovima. Papa Franjo je unatoč tome dobrog raspoloženja", rekao je Vatikan u priopćenju u utorak navečer.
"Laboratorijski testovi, rendgenske snimke prsnog koša i kliničko stanje Svetog Oca i dalje predstavljaju složenu sliku", navodi se.
Ubrzane kadrovske odluke uoči moguće smjene na čelu Crkve
Kako mu se zdravlje pogoršavalo tijekom proteklog mjeseca, papa Frane je nastavio provoditi ključne reforme i imenovati ljude bliske njegovom progresivnom pristupu, koji je obilježen dubokim ideološkim podjelama unutar Crkve.
Od kada je preuzeo papinsku službu 2013. godine, Frane se zalagao za veću inkluzivnost u Crkvi, otvarajući važne pozicije ženama i LGBT+ osobama. Dok su te promjene izazvale bijes konzervativaca, liberali smatraju da reforme nisu dovoljno dalekosežne. Njegovi napori da stane na kraj seksualnim zlostavljanjima unutar Crkve dali su mješovite rezultate.
Politička bitka za nasljedstvo
Još prije hospitalizacije, 6. veljače, Frane je produljio mandat talijanskom kardinalu Giovanniju Battisti Reu na mjestu dekana Kardinalskog zbora, što mu omogućuje da nadgleda pripreme za mogući konklave – tajni sastanak na kojem se bira novi papa. Ova odluka, koja je zaobišla planirano glasanje vrha Kardinalskog zbora, tumači se kao pokušaj osiguranja da se proces odvija u skladu s Franinim željama.
Iako je prestar da bi sudjelovao u konklavi, Re će igrati ključnu ulogu u neformalnim pregovorima koji prethode glasovanju. Njegovo imenovanje umjesto mlađeg kandidata pokazuje da je Frane želio zadržati osobu koja će štititi njegovu ostavštinu.
"Pripreme za konklavu važnije su od samog glasanja, jer je to faza u kojoj se odvija lobiranje," rekao je jedan poznavatelj vatikanske politike.
Prije vlastitog izbora 2013. godine, Frane je navodno imao potporu skupine starijih kardinala koji nisu mogli glasati, ali su ipak imali veliki utjecaj na konačni ishod.
Re će također predvoditi papine pogrebne obrede u slučaju njegove smrti, a papa se navodno našalio da će mu "biti blagonakloniji" od drugih kandidata.
Utjecaj na svjetsku politiku
Prije nego što mu se zdravstveno stanje pogoršalo, papa Frane se nalazio u politički osjetljivom trenutku. Ranije ovog mjeseca, otvoreno je kritizirao američkog potpredsjednika J.D. Vancea zbog njegove interpretacije teološkog koncepta Ordo Amoris, kojim je opravdavao migrantsku politiku predsjednika Donalda Trumpa. Oštar papin odgovor izazvao je bijes u Bijeloj kući, što je dodatno povećalo izglede da će se njegov nasljednik birati u visoko politiziranoj atmosferi.
"Trumpova administracija već je imala utjecaj na europsku politiku – ne bi im bio problem utjecati i na konklavu," rekao je jedan promatrač vatikanske scene, sugerirajući da bi konzervativni krugovi mogli tražiti papu koji bi bio manje konfrontacijski nastrojen.
U subotu je Frane ubrzao i provedbu svoje reforme, imenujući časnu sestru Raffaellu Petrini prvom ženom guvernerkom Vatikana, s mandatom koji počinje 1. ožujka. To je raniji datum nego što su neki očekivali, što je među njegovim suradnicima izazvalo zabrinutost za njegovo zdravlje. No, odluka je možda jednostavno tempirana s činjenicom da sadašnji guverner, kardinal Fernando Vérgez Alzaga, toga dana puni 80 godina, čime gubi pravo na funkciju.
Bez obzira na to hoće li prebroditi ovu zdravstvenu krizu, promatrači smatraju da papa Frane sada manje ulaže u provođenje reformi, a više u njihovo osiguravanje za budućnost.
"Možda neće umrijeti sada, ali prije ili kasnije hoće", rekao je jedan visoki vatikanski dužnosnik. "Svi umiremo – a on je 88-godišnjak s ozbiljnim plućnim problemima", prenosi Slobodna Dalmacija.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....