ŠIRENJE ARSENALA

Satelitske snimke sa zapada Kine prestrašile Zapad: ‘Ovo nismo vidjeli još od Hladnoga rata‘

Broj novih silosa u gradnji veći je od broja silosa koje ima Rusija i tek je upola manji od ukupnih američkih balističkih snaga
Xi Jinping
 Profimedia

"Kina gradi novu bazu za nuklearne rakete", piše britanski Times i kao izvor navodi satelitske snimke. Novi nuklearni kompleks sa silosima za skladištenje vojnog arsenala proteže se na 800 četvornih kilometara, a smješten je u pustinji u blizini grada Hami na istočnom dijelu zapadne kineske regije Xinjiang, nedaleko od kampova za "preodgoj" kineske ujgurske manjine, koji su uzbunili svjetsku javnost.

Novi nuklearni silosi grade se oko 400 kilometara sjeverozapadno od drugog nuklearnog siloskog kompleksa u Yumenu, o kojem se već pisalo. Da se nešto događa u Yumenu, stanici nekadašnjeg puta svile, duboko u unutrašnjosti Kine, javljeno je prije nekoliko tjedana.

Hladni rat

Dva znanstvenika iz Federacije američkih znanstvenika, Matt Korda i Hans Kristensen, prvi su identificirali novo mjesto s vojnim silosima kraj Hamija, a o njihovu otkriću prvi je pisao New York Times.

- Riječ je o najznačajnijoj ekspanziji kineskog nuklearnog arsenala - komentirali su za NYT. Naime, gradnja 120 silosa u Yumenu i potencijalnih 110 u Hamiju znači da bi se broj poznatih fiksiranih lansirnih položaja za interkontinentalne balističke rakete u Kini udeseterostručio.

- Broj novih kineskih silosa u gradnji veći je od broja silosa s interkontinentalnim balističkim raketama koje ima Rusija, a tek je upola manji od ukupnih američkih balističkih kapaciteta - napisali su Korda i Kristensen.

- Kineski program silosa s raketama predstavlja najopsežniju gradnju silosa još od vremena kad su Amerika i Rusija pristupile takvoj gradnji u hladnom ratu - navode znanstvenici. Kina raspolaže s oko stotinu mobilnih lansera raketa, a procjenjuje se da ima relativno skromnu "flotu" od 300 nuklearnih bojevih glava. Naime, njezina je politika dosad bila ona "minimalnog zastrašivanja", no čini se da se to mijenja, navodi Times.

Admiral Charles Richard, koji zapovijeda američkim nuklearnim snagama, ranije ove godine rekao je da se očekuje da će se kineske zalihe nuklearnog oružja udvostručiti, ako ne i utrostručiti ili učetverostručiti tijekom ovog desetljeća. Times piše da je prošle godine Hu Xijin, utjecajni urednik kineskog partijskog dnevnika na engleskom Global Timesa, pisao da bi zemlja trebala imati 1000 nuklearnih bojevih glava.

- Treba nam veći arsenal kako bismo suzbili američke strateške ambicije i impulse koje ima protiv Kine. Možda nam uskoro zatreba snažna volja kako bismo se uhvatili u koštac s izazovima, a ta volja je nemoguća bez nuklearnih raketa - napisao je Hu.

- Nemojte biti tako naivni i misliti da su nuklearne glave obično beskorisne - nastavio je.

- Koristimo ih svaki dan i potiho, kako bismo oblikovali mišljenje američke elite o Kini. Mirna koegzistencija ne postiže se moljenjem, nego je treba oblikovati strateškim oruđima, pogotovo kad se suočavamo s teškim interakcijama i sve iracionalnijim Sjedinjenim Državama, gdje druga strana vjeruje samo u silu - napisao je Hu.

Kontrola oružja

Amerika i Rusija svaka ima oko 4000 nuklearnih bojnih glava. Za Obamine administracije razgovaralo se o potrebi rješavanja nuklearnog oružja, između Rusije i SAD-a. Trumpova administracija predlagala je prošle godine "trilateralnu inicijativu za kontrolu oružja" koja bi uključivala SAD, Kinu i Rusiju. Peking je odbio.

Analitičari smatraju da je kineski motiv za ekspanziju nuklearnog programa pokušaj komunističkog vrha da učvrsti i potvrdi svoj status velike sile i vjerodostojnost svoje sposobnosti za nuklearno zastrašivanje te također da parira boljim kapacitetima nuklearnih sila, poput SAD-a, Rusije i Indije.

Inače, Rusija i SAD trebaju pregovarati o strateškoj nuklearnoj stabilnosti nakon što su se oko potrebe za tim usuglasili Joe Biden i Vladimir Putin kad su se u lipnju sastali u Švicarskoj.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 00:32