Rusija napušta Siriju. Sve se urušava.
Kraj vladavine Bašara al Asada je na horizontu. Nakon otprilike četiri godine (varljivog) zatišja, građanski rat u Siriji ponovno se razbuktao, ali ovoga bi puta mogao doći glave sirijskog vođe Bašara al-Asada. Naime, zbog raznih "tehničkih" okolnosti (rat u Ukrajini i sukobi na Bliskom istoku) njegovi "održavatelji" Rusi i Iranci više ne mogu priskočiti u pomoć onako kao što su to učinili prije devet godina (2015.), kada su ga svojim vojnim angažmanom spasili i ostavili na vlasti.
Sada su se stvari promijenile. Rusi su, nakon agresije na Ukrajinu, povukli veći dio vojske i opreme iz svojih tamošnjih baza, a i Iran i Hezbolah morali su "evakuirati" dobar dio svojih pripadnika u Libanon ili doma. Obavještajni podaci govore da su Rusi povukli većinu aviona s aerodroma Hmejmim, iako još sudjeluju u napadima na protubašarovske snage koje napreduju, a povukli su i većinu brodova iz pomorske baze Tartus (nalazi se sada na nekih 60 - 70 km od trenutačne linije bojišta).
Doduše, u Moskvi kažu da je to učinjeno zbog "uobičajene vojne vježbe u Sredozemlju", ali se nekako poklopilo s nepovoljnim stanjem na bojištu. Osim toga, Sky News Arabia javlja, pozivajući se na svoje izvore u Damasku, da je Moskva obavijestila Bašara al-Asada da u ovom trenutku ima važnijih prioriteta od spašavanja njegova režima. Sky News Arabia navodi kako mu je rečeno da ako Rusija i bude pomogla, bit će to ograničenog karaktera i više simbolično. Naime, Rusija si ne može priuštiti luksuz ratovanja na dva fronta u dvije države, pogotovo udaljene tisućama kilometara jedna od druge.
Stoga je Rusija trenutačno u dilemi - hoće li se povući iz Sirije, izgubiti tamošnje baze i time praktički sebe isključiti iz regije Bliskog istoka i Afrike, odnosno uplitanja u Libiju i druge afričke konflikte, jer ako ostave Tartus, izgubit će važnu geostratešku poziciju. Neki analitičari i ruski prorežimski blogeri čak smatraju da bi Vladimir Putin mogao napraviti kompromis - ili pristati na nekakav prekid vatre ili privremeni mir u Ukrajini kako bi spasio poziciju na Bliskom istoku i prisutnost na Sredozemlju ili, pak, sve to otpisati i povući se iz Sirije te time i priznati da na Bliskom istoku Rusija više nema nema što tražiti i da prestaje biti faktor utjecaja. Dilema je ozbiljna.
Rizik je velik, ali i znakovito je pitanje - priznaje li Rusija da nema snagu za ratovanje i prisutnost na više "mjesta" istovremeno? Zadnjih tjedana antibašarovska oporba, i demokratska i islamistička, zauzela je nekoliko važnih gradova na sjeverozapadu zemlje - Alep, Homa, Deir as Zar - i blizu su Homsa, zapravo je pitanje trenutka kada će se i on naći u pobunjeničkim rukama. A njegovim zauzimanjem izbili bi na obalu i na granicu s Libanonom, čime bi Damask odvojili od Latakije i Tartusa te bi im put prema glavnom gradu bio otvoren.
Inače, nakon pada Alepa Putin je smijenio generala Sergeja Kiselja te je na njegovo mjesto imenovan general Aleksandar Čajko koji je, podsjetimo, predvodio neuspjeli pokušaj osvajanja Kijeva još 2022. godine, na početku ruske agresije na Ukrajinu. Rusija pokušava dogovoriti neku strategiju s Iranom i Turskom, ali čini se da bi najveću korist mogla izvući Turska, koja je ionako sa svojom vojskom na sjeveru Sirije, a ne podržava Bašara al-Asada. Odnosno, Recep Tayyip Erdoğan ga trpi samo zbog dogovora s Moskvom.
"Asadova budućnost nikad nije izgledala krhkije nego danas, a trenutačno se čini da ga Rusija nije u stanju - ili možda čak i ne želi - spasiti", rekao je za Bloomberg Charles Lister, direktor programa za Siriju i borbu protiv terorizma i ekstremizma na Washingtonskom institutu za Bliski istok. Doduše, sirijska vojska zanijekala je poraze i povlačenje, rekavši da preraspoređuje snage i priprema se za protunapad uz potporu ruske avijacije. S druge strane, i Iran je također ostavio Bašara al-Asada na cjedilu. Rat Hezbolaha u Libanonu s Izraelom promijenio je njihove prioritete. A i Izrael se trenutačno drži postrani, kako navodi BBC.
Dok sukob u Siriji ubrzano eskalira, Izrael razmatra ključno pitanje - treba li podržati ili se suprotstaviti režimu predsjednika Bašara al-Asada? Izraelski premijer Benjamin Netanyahu sazvao je, navodi BBC, dva sastanka o novoj krizi te stavio vojsku u pripravnost zbog povećanih sigurnosnih prijetnji na Golanskoj visoravni, teritoriju pod izraelskom okupacijom na granici sa Sirijom. Na početku građanskog rata Izrael je prešutno podržavao oporbene skupine koje su se borile protiv sirijske vojske duž izraelsko-sirijske granice, ali brzo napredovanje oporbenih snaga u Siriji predvođenih Hayat Tahrir al-Šamom i njihovo zauzimanje strateški važnih regija natjeralo je Izrael da preispita svoju poziciju, navodi BBC.
U svakom slučaju, situacija u Siriji eskalira i pitanje je što će odlučiti Putin i hoće li ovoga puta ipak ostaviti na milost i nemilost svog saveznika Bašara al-Asada koji si je već, podsjetimo, kako su 2014. pisali neovisni ruski mediji, u Podmoskovlju sagradio "izbjegličku" vilu u elitnom naselju Barviha. Sada se provjetrava, nikad ne znaš kada se treba useliti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....