
Kako Wall Street zarađuje milijune kladeći se protiv zelenih politika?
Velika istraga Guardiana otkrila je da špekulanti ulažu u tužbe velikih kompanija protiv vlada zbog ekoloških zakona i drugih propisa koji utječu na profite tih korporacija. Ove tužbe mogu donijeti ogromne odštete, a financijeri parnica dobivaju svoj dio kolača.
Zašto to rade?
Sustav ISDS (sudsko rješavanje sporova između investitora i država) omogućuje korporacijama da tuže države zbog postupaka koji štete njihovim profitima. Financijeri trećih strana pokrivaju troškove ovih tužbi u zamjenu za dio potencijalne odštete. Ako tužba uspije, investitori ostvaruju dobit, a ako ne, gube samo uloženi novac.
Tko stoji iza toga?
Istraga Guardiana analizirala je preko 1400 slučajeva i otkrila da polovinu financiraju investitori iz SAD-a, Britanije ili Kanade. Više od 50 posto slučajeva odnosi se na fosilna goriva ili rudarstvo, a čak tri četvrtine tužbi pokrenuto je protiv zemalja u razvoju. Primjerice, South American Silver, rudarska tvrtka s Bermuda, tužila je Boliviju nakon što joj je oduzeta koncesija zbog sukoba s autohtonim zajednicama. Dobila je 18,7 milijuna dolara odštete. Silver Bull, kanadska rudarska tvrtka, traži 408 milijuna dolara od meksičke vlade jer nije spriječila prosvjednike da blokiraju rudnik.
Koliko novca je u igri?
Do sada je kroz sustav ISDS tvrtkama isplaćeno preko 120 milijardi dolara javnog novca, od čega 84 milijarde tvrtkama za fosilna goriva, a 7,8 milijardi za rudarske kompanije. Pravi iznosi vjerojatno su i veći jer se mnoge isplate ne objavljuju.
Zašto je ovo problematično?
Kad vlada izgubi ISDS spor, odštete se isplaćuju iz državnog proračuna, dakle novcem građana. Čak i ako država pobijedi, troškovi pravne obrane mogu biti ogromni. Siromašnije zemlje, koje si ne mogu priuštiti skupe pravne bitke, često su prisiljene pristati na nagodbe ili čak odustati od svojih klimatskih politika i onih najvažnijih zakona koji štite našu prirodu, vodu, zrak, poljoprivredu i prehranu, a da bi izbjegle skupe tužbe.
Komentari
0