U
Ž
I
V
O
Na konferenciji Jutarnjeg lista "Sigurnot cestovnog prometa" smo imali prilike čuti i moderna rješenja prometnih gužvi na koja su se s posebnom pažnjom osvrnuli govornici Roni Kranjec ispred Telemach-a te Krešimir Vidović ispred Ericssona Nikole Tesle. Kranjec, specijalist za ICT posebna rješenja, u sklopu izlaganja „Pametna prometna rješenja za zelene gradove” predstavio je inovativan pristup za koji se zalaže operater Telemach.
- Smatramo kako je ideja pametne povezanosti sudionika u prometu prvi prioritet. Radimo na olakšavanju međusobne povezanosti svih čimbenika javnog prijevoza što bi omogućilo veću mobilnost korisnika koji bi na jednostavniji način mogli isplanirati svoje putovanje.
PROČITAJTE VIŠE Imamo detaljne podatke o uzrocima stradanja u prometu, šef Centra za vozila: ‘Znate li koji je zapravo smisao tehničkog?‘
Iz Telemach-a tvrde kako bi se protočnost prometa osigurala podizanjem atraktivnosti javnog prijevoza koji bi postao jednostavniji za korištenje, a razvoj tehnologije u automobilima će omogućiti komunikaciju vozača s javnim prijevozom te će se putnicima u prometu omogućiti praćenje prometne situacije u stvarnom vremenu.
Osim javnog prijevoza i autonomnih vozila na kvalitetu prometovanja utječe i broj parkirnih mjesta koji se prema Kranjecu može riješiti pametnim parkiranjem: „Korisniku bi dali mogućnost rezervacije parkirnog mjesta i uvid u slobodna parkirna mjesta diljem gradske mreže.” Sličan model senzora bi omogućio i praćenje popunjenog kapaciteta otpadnih spremnika u sklopu nadzora i analitike umjetne inteligencije.
- Preduvjet svim pametnim sustavima je razvijena 5G mreža koja omogućuje brzu i stabilnu komunikaciju u stvarnom vremenu, tvrdi Kranjec te nastavlja kako navedena rješenja povezanosti autonomnih vozila, optimizacije javnog prijevoza i mobilnosti, inteligentno upravljanje parkiranjem i pametni sustavi upravljanja prometom predstavljaju usluge pod širim kišobranom tzv. pametnih rješenja.
„Ključni koraci za implementaciju ovih rješenja se mogu ostvariti zajedničkim definiranjem ciljeva tehnološkog i administrativnog sektora koji bi usmjerili operatere na smjer razvoja inovacija, a administrativnom sektoru omogućilo pravovremenu pripremu zakonodavnog okvira”, zaključak je Kranjeca.
Zagreb će dobiti digitalnog brata blizanca
Riječ je zatim preuzeo dr. Krešimir Vidović koji je predstavio projekt pametnih prometnih rješenja u urbanim sredinama na kojima radi zajedno sa svojim odjelom s ciljem stvaranja Hrvatske kao predvodnice u digitaliziranom europskom prometnom sustavu temeljenom na podacima.
- Jedan od zanimljivijih projekata upravo je sustav upravljanja prometom u Splitu koji je krenuo od nule. Riječ je o naprednom sustavu koji će omogućiti učinkovitije odvijanje prometa i uostalom, omogućiti reguliranje prometa prema stvarnim potrebama. Usporedno s razvijanjem sustava koji nadzire i preko 1700 parkirnih mjesta te bilježi njihovu dostupnost, razvijamo i aplikaciju koja će sve te informacije pružati krajnjem korisniku.
Osim pametnog rješenja u Splitu, Vidović je spomenuo i projekt uspostave nacionalne pristupne točke koja će omogućiti svim pružateljima usluga i upraviteljima infrastrukture stavljanje podataka u zajednički bazen. Korisnost ovog sustava doktor je istaknuo anegdotom kako ih je nakon tek nekoliko dana što je sustav bio u pogonu kontaktirao tehnološki div Google.
Izvori podataka za spomenutu bazu podataka su i anonimizirani podaci iz telekomunikacijskih mreža koji predstavljaju izvorišno-ciljnje matrice kretanja i virtualne brojače prometa. Analizom takvih podataka su utvrdili gdje nastaju prometne gužve prilikom tranzita iz Međunarodne zračne luke dr. Franjo Tuđman do središta Zagreba.
- Prednost telekomunikacijskih podataka je ta što se mogu skupljati i tamo gdje nisu instalirani mjerni uređaji jer informacije pružaju mobilni uređaji koji su rašireniji od bilo koje mreže mjernih stanica, a omogućuju precizan i detaljan uvid u prometna kretanja i stvarne potrebe.
Vidović je zatim predstavio projekt zagrebačkog digitalnog brata blizanca, odnosno izrade prometne mreže grada na koju bi se mogli primijeniti prikupljeni podaci u svrhu zornijeg prikaza stvarnog prometnog stanja.
- Informacija ne treba biti samo simpatično prikazana, već i korisna, a korisna je kada se stavi u neki prometni model koji će omogućiti simuliranje prometnog kretanja te ćemo tako doći do rješenja kako regulirati pravce, a da izbjegnemo gužve. Projekt je trenutno u fazi realizacija te zajedno s Fakultetom prometnih znanosti ćemo isprofilirati digitalni Zagreb opremljen stvarnovremenskim podacima o kretanjima pomoću kojega ćemo se lakše nositi sa zahtjevima prometne infrastrukture.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....