Drugi val potresa jako je oslabio našu psihu, a krizu pandemije najteže prolaze mladi samci

Prvi val istraživanja o utjecaju korona-krize i potresa na psihološko zdravlje proveden je u svibnju 2020., a krajem studenog i u prosincu drugi val. U veljači je pokrenut i dio istraživanja koje se bavi posljedicama potresa i ti se podaci upravo prikupljaju. Prvi podaci prikupljeni od nekoliko stotina sudionika govore da je potres, očekivano, ostavio traga smanjujući doživljaj sigurnosti i zadovoljstva životom. No, postotak pada zadovoljstva životom u tom relativno kratkom periodu od nekoliko mjeseci toliki je da su i autorice istraživanja ostale zatečene.

Kako smo?

S danom kad je u našoj zemlji registriran prvi oboljeli bilo je pokrenuto istraživanje nazva "Kako smo? - Život u Hrvatskoj u doba korone", koje je osmislilo i provelo trinaest profesorica, asistentica i suradnica s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Zdravstvenog učilišta Zagreb. Cilj je istraživanja bio prepoznati rizične skupine čije će psihičko zdravlje biti narušeno uslijed događanja povezanih s pandemijom, a rezultati su tada pokazali da je pandemija nedvojbeno ostavila traga na ljudima. U okviru istraživačke skupine COVIDOVIH-13, koju čine nastavnice i vanjske suradnice Odsjeka za psihologiju, proveden je niz istraživanja. - Prvi val istraživanja o utjecaju korona-krize i potresa provele smo u svibnju 2020., a krajem studenog i u prosincu provele smo drugi val, pri čemu je posljednji sudionik prikupljen 23. prosinca. A onda se dogodio katastrofalni potres na Baniji, koji se osjetio u čitavoj sjeverozapadnoj Hrvatskoj, tako da smo u veljači pokrenule i dio istraživanja koji se bavi posljedicama potresa i ti se podaci upravo prikupljaju - rekla nam je prof. dr. sc. Nataša Jokić-Begić, psihologinja i profesorica na Katedri za zdravstvenu i kliničku psihologiju Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Još jači udarac

Tijekom prvog vala epidemije neočekivana i šokantna situacija u kojoj smo se svi našli izazvala je stres i traumu kod mnogih ljudi. Naprasno je prekinuta naša svakodnevica, bili smo prisiljeni na izolaciju i prisilni cjelodnevni suživot u skučenom prostoru naših domova koji su odjednom postali i škole i vrtići i radna mjesta, mnogi su ostali bez posla i bez prihoda, mnogi su i sami iskusili covid-19 ili su zbog njega izgubili blisku osobu. Ipak, tek drugi val je onaj koji je, sa psihološkog stajališta, puno jače pogodio ljude. Kako mnogi stručnjaci tvrde, psihološke posljedice epidemije "u punom sjaju" će se pokazati tek u nadolazećim, ne mjesecima, već godinama. I dok nam se sada, pa makar i s tim malim količinama cjepiva koje kao na kapaljku pristiže, čini da se ipak nazire svjetlo na kraju tunela, ostaje jedna nepobitna činjenica - da cjepivo protiv psiholoških poremećaja ne postoji. Drugim riječima, još dugo nakon što uspijemo staviti virus pod kontrolu i ublažiti njegove posljedice na fizičko zdravlje, borit ćemo se s posljedicama koje je ostavio na našu psihu.

Preliminarni rezultati trećeg nastavka istraživanja, prema kojima je razina zadovoljstva građana znatno opala, iznenadili su i same autorice. - Potresi u prosincu izazvali su snažne psihičke reakcije kod ljudi. Obraćali su nam se brojni pojedinci i tražili psihološku pomoć za djecu i za sebe. Potres odgovara definiciji traumatskoga iskustva, dakle iskustva u kojima se osobe suočavaju s opasnosti koja može rezultirati smrtnim ishodom. Svi ljudi imaju psihičke reakcije nakon doživljene traumatske situacije, no razlikuju se u trajanju i intenzitetu tih reakcija. Kod nekih ljudi reakcija traje vrlo kratko, tek nekoliko minuta ili sati, dok neki ljudi osjećaju reakcije i do nekoliko tjedana nakon traume. Očekivano je da se te snažne reakcije smire za otprilike mjesec dana. Stoga smo sredinom veljače ponovno kontaktirale naše sudionike, s namjerom zahvaćanja dugotrajnijih posljedica potresa - pojašnjava prof. Jokić-Begić, dodajući da prvi podaci, prikupljeni od nekoliko stotina sudionika, govore da je potres očekivano ostavio traga smanjujući doživljaj sigurnosti i zadovoljstva životom.

Sve o rezultatima ovog istraživanja te gdje potražiti pomoć pronađite u novom DOKTORU U KUĆI, u prodaji je od četvrtka, 4. ožujka!