Zašto neki ljudi jednostavno ne mogu pustiti dugu kosu? Ono što otkrivaju liječnici može biti frustrirajuće

Neki ljudi s lakoćom uzgoje duge, raskošne uvojke, dok drugi, iako im je kosa zdrava, nikako ne mogu postići da im naraste duže od ramena. Odgovor na pitanje zašto je tako mogao bi frustrirati mnoge, a leži u mehanizmima rasta kose i onome što kontrolira taj rast.

Rast kose složen je proces koji se odvija u četiri faze. Prva je anagena faza aktivnog rasta koja je najdulja i najvažnija. Sve počinje u folikulima dlake, malim strukturama smještenima ispod kože. U dnu svakog folikula je korijen dlake, pa kako se stanice u njemu množe, guraju se prema gore kroz folikul. Na tom putu stanice umiru i otvrdnu, tvoreći pramenove kose sačinjene od proteina keratina. Kada taj proces završi, vlas ulazi u prijelaznu, katagenu fazu, tijekom koje prestaje rasti, a folikul se smanjuje. Nakon toga slijedi telogena faza mirovanja u kojoj se kosa priprema za ispadanje, a potom ulazi u egzogenu fazu u kojoj ispada, stvarajući mjesto za rast nove kose.

- Kosa konstantno prolazi kroz te faze, pri čemu svaki pramen slijedi vlastiti ciklus rasta, kako se ne bi sva kosa mijenjala u isto vrijeme. Razmišljajte o tome kao o postupnoj štafetnoj utrci, u kojoj je svaka dlaka u različitom stadiju razvoja – objašnjava američki kirurg koji se bavi transplantacijama kose, dr. Ross Kopelman.

Što određuje dužinu vlasi

Anagena faza ono je što određuje koliko u dužinu vaša kosa može narasti. U svakom je trenutku od 85 do 90 posto kose na glavi u anagenoj fazi, a što ona dulje traje, to i svaki pramen kose može izrasti duži.

- Trajanje anagene faze značajno varira među pojedincima i to je razlog zbog kojeg neki ljudi mogu pustiti dugu kosu, a drugi ne mogu. Ta faza obično traje između dvije i sedam godina, što ovisi o nekoliko čimbenika – tumači dr. Zafer Çetinkaya, turski kirurg i stručnjak za transplantaciju kose. - Najvažnija je genetika, jer dužinu i stopu rasta kose diktira DNK pojedinca. Na karakteristike rasta kose utječe i etničko porijeko, pa primjerice, ljudi azijskog podrijetla često imaju dulju anagenu fazu i brži rast kose u usporedbi s onima afričkog ili europskog podrijetla.

Tijekom anagene faze svaki pramen kose raste oko centimetar mjesečno. Prema tome, onima kojima anagena faza traje dvije godine vlasi bi mogle narasti oko 24 centimetra prije nego što ispadnu i budu zamijenjene novima. Nasuprot tome, onima sa sedmogodišnjom anagenom fazom kosa bi mogla narasti do oko 84 centimetra, kaže Çetinkaya i dodaje kako osobe s kraćim anagenim fazama ne mogu pustiti dugu kosu bez obzira na to koliko im vremena prođe između šišanja ili koliko je dobro njeguju.

Zašto se anagena faza skraćuje

Na trajanje anagene faze utječe i dob, pa je uobičajeno da se s godinama skraćuje. Kad će takve promjene početi, ovisi o više čimbenika, među kojima su genetika, zdravlje, utjecaji iz okoliša itd.

- Ipak, muškarci tipično promjene mogu primijetiti već u 20-ima, dok žene mogu uočiti da im kosa više ne raste u dužinu kao prije u svojim 40-ima. Nadalje, hormonske promjene tijekom trudnoće ili menopauze, kao i rad štitnjače, mogu utjecati na trajanje faze rasta kose – kaže dr. Kopelman.

Je li moguće produljiti anagenu fazu?

Premda geni ovdje vode glavnu riječ, postoje neki koraci koji osobe s kraćim anagenim fazama mogu poduzeti žele li dužu kosu. Rezultata u određenoj mjeri može biti, jer ukupno zdravlje, prehrana i razine stresa također igraju ulogu u rastu kose, a ne smije se zanemariti ni zdravlje vlasišta. Çetinkaya preporučuje „podržavanje i potencijalno produljenje” anagene faze održavanjem uravnotežene prehrane koja uključuje proteine, vitamine C, D, E i one B-kompleksa te minerale poput željeza i cinka. Predlaže stoga prehranu koja sadrži jaja, ribu, lisnato povrće i orašaste plodove, sve namirnice bogate tim ključnim nutrijentima koji promiču zdravlje kose. Pored toga, kosa najbolje raste kada je vlasište čisto, hidratizirano i bez upala, a može pomoći i izbjegavanje jakih šampona i kemikalija za kosu. Nježno masiranje vlasišta pak poboljšava cirkulaciju krvi i dostavu hranjivih tvari do folikula kose. Važno je i upravljanje stresom, kaže Çetinkaya, jer visoke razine stresa mogu skratiti anagenu fazu ili izazvati gubitak kose. U smanjenju stresa mogu pomoći vježbanje joge ili meditacije te redovita tjelovježba.

Što ako kosa puca

Nepravilna njega kose može stvoriti dojam da kosa ne raste, iako raste. Zagrijavanje, peglanje i kemijski tretmani mogu uzrokovati lomljenje kose, premda ona možda ima dulju anagenu fazu. Stoga bi odbacivanje tih štetnih tretmana moglo rezultirati dužom kosom kod osoba koje imaju predispozicije za dulju anagenu fazu. Ipak, dr. Kopelman upozorava da se ne treba nadati dramatičnoj razlici, čak ni ako sve napravimo kako treba.

- Najvažnije je imati realna očekivanja. Kosa ima svoje prirodne granice i ne postoji čarobni trik za njezin rast iznad onoga što genetika dopušta – ističe.