Ima antikancerogeno djelovanje, smanjuje upalu i čuva crijeva! Ova zelena povrtnica odlično se uklapa u salate i sendviče

Zeleno lisnato povrće velika je skupina za prehranu poželjnih namirnica, među kojima su, primjerice, kupus, kelj, poriluk, zelena salata, špinat, brokula, peršin, vlasac... Jedna od pripadnica je i rukola ili rikula, koju najčešće jedemo kao sastojak salata, no primjena joj može biti puno šira. Ova biljka delikatnih listića potječe sa Sredozemlja, a odlikuje je ugodan miris i blago papren, zaokružen okus. Zahvaljujući tome, odlično se uklapa u salate i sendviče, a želite li pojačati njenu konzumaciju, slobodno je dodajte u gotovo svako jelo koje pripremate, ne samo u hladne obroke, nego i u kuhana jela.

Ugodna pikantnost rukole slaže se sa slatkim voćnim plodovima, sirevima jakog okusa, kao i s okusima orašastih plodova. Vjerojatno ste već probali pizzu s listovima rukole, a oni će dati onu posebnu „točku na i” i jelima od tjestenine, rižotima, različitim pirjanim jelima i prilozima. Nježni listovi vrlo brzo uvenu kada su izloženi toplini, pa ih valja dodati na samom kraju kuhanja ili, još bolje, rasporediti ih po zgotovljenom jelu ili ih u njega umiješati.

Osim na tržnicama, rukolu možemo kupiti i u trgovinama, najčešće u pakiranjima od 100 grama

SHUTTERSTOCK

Rukola je kultivirana još u antičko doba. Rimljani k‘o Rimljani, vjerovali su da ima afrodizijačka svojstva i koristili su je u ritualima plodnosti. U Srednjem vijeku često su je uzgajali u samostanima i upotrebljavali u ljekovite svrhe. Danas je popularna diljem svijeta, najviše u talijanskoj, francuskoj i bliskoistočnoj kuhinji.

Zbog čega bi bilo dobro redovitije jesti rukolu? Osim zbog uživanja u okusu, to bi bilo dobro činiti i zbog njenog kvalitetnog sastava i povoljnog utjecaja na zdravlje. Izrazito je niskokalorična (u deset grama ima samo 25 kalorija, a teško da ćete pojesti toliko) te bogata važnim nutrijentima, kao što su vitamini A, C i K, kalcij, kalij, magnezij, antioksidanti i drugi.

Visoke razine antioksidanata pridonose zaštiti tijela od oksidativnog stresa i smanjuju upalu, kalij i magnezij mogu pomoći sniziti krvni tlak i sniziti rizik od srčanih bolesti, dok vlakna iz rukole pomažu probavljanju hrane i održavanju dobrog zdravlja crijeva. Nadalje, visok udio vitamina C podržava rad imunosnog sustava, a kalcij i vitamin K ključni su za održavanje jakih kostiju. Dodajmo i da vitamin A te beta-karoten iz rukole pridonose zdravlju očiju i kože.

Prepoznatljiv okus

Osim na tržnicama, rukolu možemo kupiti i u trgovinama, najčešće u pakiranjima od 100 grama, što se može činiti malo, no dojam ne treba zavarati jer je vrlo izdašna. Kako bi što dulje ostala svježa i hrskava, čuvajte je u hladnjaku i nemojte je prati prije spremanja. Držite je u plastičnoj vrećici u koju možete dodati list papirnatog ručnika da upije suvišnu vlagu. Najbolje je pojesti je u nekoliko dana od kupnje.

Želite li sami uzgajati rukolu možete birati između sjemenja kultivirane i divlje, koja ima sitnije listiće i intenzivniji okus. Taj prepoznatljiv okus rukola duguje glukozinolatima, skupini spojeva koji sadrže sumpor, a u sastavu su i mnogih drugih kupusnjača. Dok se razgrađuju, oni otpuštaju druge spojeve, izotiocijanate, koji stvaraju oštar, ljutkast i pikantan okus. Neka istraživanja pokazuju da ti spojevi imaju i antikancerogena svojstva.

Ako je uzgojena u toplijim, ali ne prevrućim, uvjetima rukola će vjerojatno biti pikantnija, dok niže temperature rezultiraju blažim okusom. Pored toga, mlađi listovi općenito su blaži i nježniji, dok oni zreliji obično imaju jači okus.