Ovo nije uspjelo nikome u svijetu osim nama! Mala promjena u prehrani spasila je stotine Hrvata od infarkta i moždanog

Rezultati CRASH-a, Hrvatskog programa protiv soli za zdravlje, spektakularni su. I nemojte misliti da vas se ne tiču, jer zahvaljujući tom programu i svima koji na njemu neumorno rade danas svi mi unosimo gotovo tri grama soli dnevno manje. Ta tri grama znače tri mmHg niži sistolički tlak na populacijskoj razini, odnosno sedam posto manje smrti od infarkta i deset posto manje smrti od moždanog udara! A među spašenim životima možda je i vaš. I da nismo mrdnuli prstom, netko se potrudio zaštititi naše zdravlje i osigurati da unosimo manje soli u organizam pa je valjda red da se trgnemo i poradimo na tome da sami dodatno smanjimo unos soli, ali i povećamo unos kalija, čija je važnost za kardiovaskularno zdravlje bila tema nedavno održanog simpozija pod nazivom "Manje soli, više kalija".

INDUSTRIJA SE UKLJUČILA

Predstavljeni su i fantastični rezultati CRASH-a, s kojima se nitko u svijetu ne može mjeriti. No, 2008., kad je lansiran program, unos kuhinjske soli u Hrvatskoj bio je 11,3 grama dnevno, što nas je svrstavalo u sam nezavidan vrh Europe. Akademici Bojan Jelaković i Željko Reiner tada su krenuli u pregovore s industrijom hrane jer je najveći udio kuhinjske soli koji unosimo skriven u gotovim i polugotovim proizvodima, s kruhom i pekarskim proizvodima kao najvažnijim izvorima. U suradnjs Hrvatskom agencijom za hranu i poljoprivredu (HAPIH) određen je prosječan udio kuhinjske soli u kruhu koji je tada bio zastrašujućih 2,2 posto.

Akademik Bojan Jelakovic predsjednik Hrvatske lige za hipertenziju

VEDRAN PETEH CROPIX

- Podizanje svijesti o štetnosti prekomjernog unosa kuhinjske soli te naše opetovano ponavljanje i pregovori s industrijom hrane vrlo brzo su počeli davati plodove pa je tako nedugo potom udio kuhinjske soli smanjen u mineralnoj vodi Lipički studenac, a prva pekarska industrija koja je smanjila udio kuhinjske soli s dva na 1,8 posto bili su Čakovečki mlinovi, dok je najveći zamah donio PIK Vrbovec koji je u svim svojim proizvodima smanjio udio kuhinjske soli za 25 posto. Ministarstvo poljoprivrede donijelo je dva propisa o tome kako udio kuhinjske soli u kruhu ne smije biti veći prvo od 1,4, a zatim 1,3 posto. Te odredbe svrstavaju Hrvatsku u red vrlo malo zemalja koje su na tako visokociviliziran i društveno odgovoran način regulativom odlučile pokazati stvarnu brigu za zdravlje naroda - ističe akademik Jelaković, napominjući da su u suradnji s HAPIH-om objavili i znanstveni dokument koji je bio temelj da tadašnje Ministarstvo zdravlja 2014. donese strateški plan za smanjivanje unosa kuhinjske soli u Hrvatskoj. Iako je, iz nejasnih razloga, Ministarstvo pet godina poslije prekinulo strateški plan, Hrvatska liga za hipertenziju u suradnji s HAPIH-om, Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i Ministarstvom poljoprivrede nastavilo je s istim elanom vrlo uspješno raditi na svom cilju - da svi značajno smanjimo unos soli.

DESECI SMRTI MANJE

Tijekom protekle dvije godine analizirali su rezultate svojih aktivnosti, a oni su pokazali da je ono što se činilo gotovo nemogućim sada već nadohvat ruke.

- HAPIH je odredio da je udio kuhinjske soli prosječno smanjen za 22 posto, što pokazuje da pekarska industrija prati odredbe i da su, kao i PIK Vrbovec, naši stvarni parneri u borbi za zdravlje naroda. Svijest naroda o štetnostima prekomjernog unosa kuhinjske soli i spremnost da mijenjaju loše navike povećala se na gotovo 90 posto, što je odraz naših trajnih javnozdravstvenih akcija i obrazovanja naroda. Koristeći istu metodologiju koja je korištena u projektu CRASH, u EH-UH 2 projektu određen je unos kuhinjske soli koji je danas prosječno manji za gotovo tri grama dnevno. Nekome se može činiti da je to malo ili gotovo ništa. No, to "malo" smanjenje povezano je s oko tri mmHg nižim sistoličkim tlakom na populacijskoj razini, sa sedam posto manje smrti od infarkta miokarda i deset posto manje smrti od moždanog udara. To je ogroman uspjeh na koji moramo biti ponosni i iza njega stoje znanstveni dokazi koji se ne mogu osporiti - kaže akademik Jelaković. No, napominje i da je pred njima još jako puno posla jer manje od četvrtine stanovnika konzumira (do) pet grama soli dnevno, koliko preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija.

MANJAK KALIJA

Također, većina ljudi ne zna da se unos kalija direktno odražava na krvni tlak te samim time i na kardiovaskularno zdravlje.

- Kalij je najznačajniji elektrolit u živim stanicama i njegovo kretanje u stanicu i iz nje osnova je brojnih za život esencijalnih procesa. Većina kalija u tijelu, 98 posto, nalazi se u stanicama, a samo mali dio u krvi. Kada se u laboratorijskim nalazima uoči snižena vrijednost kalija, njegove zalihe u tijelu već su opasno snižene. U kardiovaskularnom dijelu kalij upravlja opuštanjem glatkih mišićnih stanica koje obavijaju sve naše krvne žile. Ako ga nemamo dovoljno, tijelo će ga nastojati zadržati u stanici (što joj je nužno za opstanak), a glatke mišićne stanice, pa time i krvne žile, stisnut će se. Ono što klinički opažamo je povišen krvni tlak - pojašnjava akademik Jelaković, napominjući da je iz velikih kliničkih studija više puta dokazano da unos namirnica bogatih kalijem snižava krvni tlak.

- To sniženje je izraženije u osoba koje već imaju visok krvni tlak, dok će sniženje tlaka kod osoba s normalnim tlakom biti minimalno, ali i dalje blagotvorno za zdravlje. Unos namirnica bogatih kalijem smanjuje rizik i od nastanka bubrežnih kamenaca jer alkalizira, odnosno smanjuje kiselost krvi i urina, što u načelu smanjuje kroničnu upalu.

Većina ljudi ne zna da se unos kalija direktno odražava na krvni tlak te samim time i na kardiovaskularno zdravlje.

SHUTTERSTOCK

Nedovoljan unos kalija u prehrani ne može se jednostavno i brzo vidjeti iz krvnih pretraga jer je potreban velik gubitak kalija da se on snizi u tijelu.

- Klinički procjenjujemo unos kalija hranom mjereći ga u 24-satnom urinu, isto kao što procjenjujemo unos kuhinjske soli mjereći natrij u 24-satnom urinu. Danas se zna kako je najvažniji omjer unosa natrija i kalija koji bi, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, trebao biti manji od 1. Znajući taj omjer, bolesnicima i zdravim osobama možemo reći kakav je odnos kalija i natrija u njihovoj prehrani i na što bi trebali više pripaziti. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da unos kalija bude veći od 3,5 grama dnevno, a u Hrvatskoj je on oko 2,8 grama dnevno. Osim nemogućnosti opuštanja krvnih žila, nedostatak kalija koji je vidljiv u laboratoriju, osobito ako je naglo nastao, može dovesti do fatalnih srčanih aritmija i povećati rizik za fibrilacija atrija. No i bez aritmija, osoba sa sniženim vrijednostima kalija u krvi može osjećati mišićnu slabost, umor, bolove u cijelom tijelu. U vrlo niskim razinama, koje se mogu dogoditi uslijed primjene lijekova za izmokravanje ili u slučaju gubitka kalija obilnim znojenjem ili teškim proljevima, ne stišću se samo krvne žile već dolazi i do grčenja svih mišića - kaže akademik Jelaković, ističući da se zdrave osobe ne moraju brinuti da će unijeti previše kalija jer će višak bubrezi nesmetano izlučiti.

No, oprezni trebaju biti bubrežni bolesnici u predzavršnim i završnim stadijima kronične bubrežne bolesti, osobito ako boluju i od šećerne bolesti. Kod njih je mehanizam izlučivanja kalija poremećen i može rezultirati povišenim razinama u krvi, tzv. hiperkalijemijom.

- To ne znači da se oni moraju posve suzdržavati od hrane bogate kalijem koja se inače preporučuje kao zdrava, nego to moraju dogovoriti s liječnikom i moraju se češće pratiti, što bi i inače morali zbog stadija svoje bolesti - savjetuje Jelaković.

Kalija najviše ima u voću, povrću i mahunarkama.

SHUTTERSTOCK

Svakako bismo trebali imati na umu, naročito svi mi koji i dalje previše solimo, da kalij potiče gubitak natrija, to jest kuhinjske soli.

- Namirnice bogate kalijem djeluju kao diuretici. Sigurno su to mnogi iskusili ljeti kada se najedu lubenice, koja je osobito bogata kalijem. Pojačano mokrenje nadilazi količinu tekućine koju smo unijeli voćem, a kod osoba koje unose previše kuhinjske soli to je izraženije nego kod osoba koje jedu manje slanu hranu - kaže akademik Jelaković.

- Najviše ga ima u voću, povrću i mahunarkama. Ima ga i u mesu, ribi, mliječnim proizvodima i žitaricama, ali manje. Dokazano je da je apsorpcija i iskoristivost kalija biljnoga porijekla bolja od kalija iz životinjskih izvora, ali i od kalija sadržanog u određenim dodacima i pripravcima. Osim toga, unosom namirnica biljnoga porijekla unosimo u tijelo i brojne druge spojeve koji djeluju povoljno na naše ukupno zdravlje. Nije naodmet niti broj vlakana u biljnoj prehrani koja će pomoći normalnoj funkciji crijevnih bakterija. Redovita i rahlija stolica pomoći će i bolesnicima koji su skloni hiperkalijemiji, tako će i oni moći izlučiti višak kalija stolicom, ne iscrpljujući se velikom količinom diuretika - pojašnjava.