Što je Uskrs bez jaja?

Kao danas sjećam se sveopćeg ushićenja nas djece pred Uskrs. Nije to bilo zbog šunke, janjetine i sirnice. Nikako dočekati Veliku subotu i bojanje jaja. Kuhinja bi se pretvorila u likovnu radionicu, a baka se svake godine iznova nadala da će njezin radni inventar „bar ove godine“ ostati pošteđen. Uzaludno bismo pokušavali oprati boju sa lonaca i zdjelica. Nekima je Uskrs neminovno značio osudu na rashod.

„Dižu li kolesterol?“, „Koliko ih se smije pojesti tjedno?“, „Je li ih dobro jesti sirova?“ samo su neka od često postavljanih pitanja o jajima.
Jaje je namirnica izuzetne hranjive vrijednosti. Sadrži cijeli niz za organizam važnih tvari. Bogato je kvalitetnim lako iskoristivim bjelančevinama, koje sadrže glavne komponente za izgradnju mišića. Jaja se, zbog toga, s pravom svrstavaju u istu skupinu kao meso, riba i sir. Sadrži vitamin A koji pomaže zdravlje očiju, vitamin E koji je blagotvoran za kožu, folat; vitamin koji pomaže stvaranje novih eritrocita. Jaja sadrže selen; mineralnu tvar koja ima antioksidativna svojstva. Za zdravlje srca, važan je vitamin B12. Nema ga u namirnicama biljnog podrijetla. Pogađate. Nalazi se u jajima.

Kolesterol u jajima

I da se vratim na pitanje o kolesterolu. Jaja sadrže malu količinu masti, no, ruku na srce, obiluju kolesterolom. Ipak valja znati kako na koncentraciju kolesterola u krvi većim dijelom utječe kolesterol koji se stvara u tijelu. Dva ili tri jaja tjedno neće ga značajnije povisiti. Smanjenju kolesterola u krvi pomaže svakodnevno konzumiranje povrća i voća u dovoljnim količinama.

Jaja i imunitet

Jaja sadrže vitamin D. Osim što je neophodan za zdravlje kostiju, on potiče dobro raspoloženje i pozitivno djeluje na imunitet. Stvara se u organizmu djelovanjem sunčevih zraka određene valne duljine. Laički govoreći, tijekom jeseni i zime, sunčeve zrake nemaju dovoljnu snagu. Stoga, iako se možda redovito i, rekli bismo dovoljno, izlažemo suncu, zimi je proizvodnja ovog vitamina u našem tijelu uvelike smanjena. Manje vitamina D za sobom povlači pad imuniteta. Vjerojatno je to jedan od razloga da nas zimi češće napada gripa i prehlada. Također, jaja sadrže željezo i cink; dvije mineralne tvari koje jačaju imunitet. K tome, bjelančevine iz jaja pomažu stvaranje antitijela, čuvara zdravlja.
Složit ćete se kako jaja tijekom zime svakako valja uključiti u prehranu.

Snimila Berislava Picek/EPH

Ne znamo za vas, ali nas pisanice bojane prirodnim bojama podsjećaju na djetinjstvo, na one dane kada smo uz baku i mamu gulili luk, i jaja ukrašavali lišćem prije nego što bismo ih stavili kuhati u ljusku...

Prirodne boje za Uskrsna jaja

Uskrs je pred vratima, a samim time i vrijeme bojanja jaja ili pisanica kako ih nazivaju u nekim našim krajevima. Ovom običaju posebno se raduju djeca. Baš iz tog razloga bi prilikom bojanja jaja trebali koristiti prirodna bojila poput špinata i peršina za zelenu boju, kurkume i suhih cvjetova kamilice za žutu, crni čaj i ljuske crvenog luka za smeđu, crveni kupus za ljubičastu...
Prirodne boje iz namirnica ne daju intenzivnu boju kao što je slučaj s koncentriranim kupovnim bojama. Stoga se njima preporučavaju bojati jaja bijele ljuske.
Jaja je prije bojanja potrebno oprati u mlakoj vodi s malo octa kako bi bolje primila boju. Obojana jaja se osuše i premažu s malo ulja da dobiju sjaj.

• Peršin jajima daje svijetlo zelenu boju. Vezicu peršina potrebno je kuhati u 1 litri vode. Što se duže kuha boja će biti tamnija. Izvaditi peršin iz vode, i u nju staviti jaja. Kuhati ih 10-ak minuta.
• Cikla daje crvenu boju jajima. 300 g nasjeckane cikle kuhati 15-ak minuta u 1 litri vode. Dodati jaja i kuhati još 10 minuta.
• Ljuska luka daje zlatno-smeđu boju. Dvije šake ljuske luka preliti vrelom vodom i ostaviti 20-ak minuta. Dodati jaja i sve skupa kuhati 10 minuta.
• Kurkuma daje žutu boju. 1 jušnu žlicu kurkume u prahu kuhati 10 minuta u 1,5 litri vode. Staviti jaja i kuhati još 10 minuta.

Sretan Uskrs!