Čini se da je većina onoga što određuje sreću posljedica naše osobnosti...

Dok industrija samopomoći cvjeta potaknuta istraživanjima o pozitivnoj psihologiji, u isto vrijeme širom svijeta rastu stope tjeskobe i depresije, čemu je u znatnoj mjeri kumovala pandemija. No, prema istraživanjima čini se da je većina onoga što određuje sreću posljedica osobnosti i, što je još važnije, misli i ponašanja koja se mogu promijeniti. Dakle, možete naučiti kako biti sretni ili barem sretniji.

Nedavno se obilježio Međunarodni dan sreće, dan koji prepoznaje važnost sreće i također dan u kojem se ljude potiče da čine one stvari koje ih usrećuju. Ovaj praznik proglasili su Ujedinjeni narodi 2011. godine. Međunarodni dan sreće može se slaviti slijedeći ciljeve koji vas čine sretnima. Nije važno je li vaša strast pisanje, slikanje, igranje sa psom ili druženje s prijateljima i obitelji. Svaki dan je savršen da učinite sve što će vas usrećiti.

Također, možete usrećiti i nekog drugog. To se može učiniti tako da nekome kažete lijepu riječ, date mu dar ili čak samo osmijeh. Možete učiniti i dobro djelo za one kojima je to potrebno. To su sve stvari koje mogu učiniti drugu osobu sretnijom. Usput, Institut "Ivo Pilar" četiri je godine mjerio sreću Hrvata. Istraživači su pokušavali tijekom četiri godine doznati usrećuju li ljude određeni događaji u životu ili su pak pozitivni ljudi oni koji sami generiraju sreću. Pokazalo se da smo na sredini svjetske ljestvice, ali na dnu u Europi, gdje prednjače skandinavske zemlje. Hrvatima su za sreću, prema tom istraživanju, najvažniji skladni obiteljski odnosi, vlastito zdravlje i zdravlje najbližih te dobri prijateljski odnosi.

Pokazalo se da ljudi koji su sretni intuitivno znaju da je njihova sreća zbroj njihovih životnih izbora, a njihov život izgrađen je na sljedećim stupovima:

1. posvećivanje vremena obitelji i prijateljima
2. cijeniti ono što imaju
3. optimističan pogled na život
4. osjećaj svrhe
5. živjeti u trenutku