Koliko puta ste krenuli u drugu sobu po nešto i onda zaboravili po što ste došli - zašto nam pobjegne misao?

Jeste li ikada krenuli u drugu sobu po nešto i onda zaboravili po što ste došli ili zaustili da nešto kažete i onda zaboravili što ste to htjeli reći? Da bismo shvatili zašto zaboravljamo, moramo prvo shvatiti kako mozak funkcionira i razlikovati dva tipa pamćenja - dugoročno i kratkoročno.

Dugoročno i kratkoročno pamćenje

Dugoročno čine razne kategorije pamćenja koje uključuju znanje, iskustvo i vještine pohranjene u mozgu duže vrijeme, od nekoliko sati do cijelog života. Kratkoročno čine misli u radnoj memoriji koje prođu kroz naš um na samo nekoliko sekundi ili minuta.

- Svaki djelić neke nove informacije, unutrašnjeg dijaloga i senzornog inputa prolazi kroz radnu memoriju, a neke njezine karakteristike mogu objasniti zašto zaboravljamo te djeliće - kaže Earl K. Miller, profesor neuroznanosti sa Sveučilišta MIT. Kao prvo, ističe, radna memorija ima vrlo ograničen kapacitet. Ne zna se točno koje su njezine granice, ali psiholozi procjenjuju da ljudi mogu istodobno u radnoj memoriji zadržati samo četiri do sedam djelića informacije, poput slova, brojeva, riječi ili rečenica. Umjesto da mozak simultano bude svjestan svih tih djelića, on luta od jednog do drugog, što povećava vjerojatnost da se neki od njih izgubi u toj gužvi.

Nevažne stvari se brišu

Osim toga, napominje, mozak briše nevažne stvari iz radne memorije kako bi napravio mjesta za nove informacije. Stoga, ako ta privremena sjećanja nisu prebačena u dugoročna, ona će vrlo brzo nestati iz naših svjesnih misli. S obzirom na to da mozak zapravo nije sposoban za multitasking, mora žonglirati s različitim mislima prateći radnu memoriju koja luta oko različitih ideja. To, kaže Miller, iziskuje svjestan napor i pažnju kojima upravlja prefrontalni korteks, područje mozga uključeno u složeno učenje, donošenje odluka i rasuđivanje. Kad je pažnja usmjerena samo na jednu od tih misli ili se skrene na neku novu stvar, mozak gubi trag prijašnjih misli.

Izbjegavajte multitasking

- To je kao da žongler ispusti jednu od loptica kojima žonglira, isto se događa i mozgu s vašim mislima i zato zaboravljate stvari - zaključuje Miller, dodajući da je mozak naročito sklon ispustiti neku "lopticu" kad je pospan ili pod utjecajem alkohola ili droga. Važan faktor je i dob, jer je funkcionalnost radne memorije na vrhuncu u dvadesetim godinama, nakon čega počinje opadati. Svima kojima se često događa da zaboravljaju Miller savjetuju da izbjegavaju multitasking jer to dovodi do "žongliranja" u mozgu i povećava vjerojatnost da nešto zaboravite.