SHUTTERSTOCK
Moderna bolest

Mnogi i dalje upadaju u zamku toksične produktivnosti: To stalno moranje će nas koštati zdravlja i živaca

Dok biste slobodne trenutke mogli iskoristiti za sebe, vi ih odmah popunjavate raznim obvezama

Današnji dan mi je bio baš produktivan, rečenica koju smo sigurno nekoliko puta u životu izrekli i pritom sami sebe potapšali po ramenu. Nesumnjivo je da učinkovitost jednog radnog procesa donosi zadovoljstvo, međutim, ponekad ta silna želja da smo stalno u akciji može postati štetno za nas. Pronalazite li se u ovome? Niste jedini. Zamislite da se svakog dana budite s neprestanim osjećajem da morate nešto postići. Bilo kod kuće ili na poslu, vaš je raspored pretrpan zadacima i obvezama, a kada uspijete napraviti pauzu, umjesto da se osjećate opušteno, u vas se uvlači osjećaj krivnje. Ovaj scenarij ima svoje ime koji se zove toksična produktivnost.

Zašto je toksična produktivnost opasna?

Dok biste slobodne trenutke mogli iskoristiti za odmor, vi ih odmah popunjavate drugim obvezama ili kako objašnjava psihologinja Eva Elisa Schneider govorimo o nezdravoj potrebi za stalnom produktivnošću koja prelazi zdrave granice. S vremenom, ovo ponašanje stvara začarani krug u kojem olako ignoriramo zdravstvene i emocionalne signale iscrpljenosti, što u konačnici dovodi do izgaranja.

Bolest današnjice

To stalno moranje je nažalost postala slika današnjeg svijeta u kojem je sve podređeno postignuću, a prema psihologinji Schneider, nastaje kombinacijom unutarnjih i vanjskih pritisaka.

Unutarnji uključuju:

  • Perfekcionizam
  • Duboko usađeno uvjerenje o manjkavosti
  • Sklonost povezivanju vlastite vrijednosti s postignućima

Vanjski koji pojačavaju problem, poput:

  • Velikih radnih opterećenja
  • Kompetitivnih okruženja
  • Društvenog veličanja takozvane kulture gužve

Tko je podložniji ovom stanju?

Iako se mnogi mogu upasti u vrtlog toksične produktivnosti psihologinja izdvaja tipove osobnosti koji su ipak podložniji ovom stanju:

  • Perfekcionisti koji postavljaju nerealno visoke standarde za sebe, često povezujući samopoštovanje sa svojim postignućima.
  • Osobe na liderskim pozicijama: Ovi se profesionalci u zahtjevnim ulogama često suočavaju s ogromnim pritiskom za dosljednim rezultatima.
  • Mlade osobe koje nakon završenog školovanja tek ulaze u radne vode mogu osjećati potrebu pretjerano raditi kako bi dokazali svoju vrijednost.

Ove skupine, ističe Schneider, posebno su sklone ignoriranju svojih granica, sve dok ne postanu fizički i mentalno iscrpljene.

image

Budite iskreni prema sebi o tome koliko možete postići u jednom danu

SHUTTERSTOCK

Posljedice na zdravlje

Ako se ne kontrolira, toksična produktivnost može izazvati ozbiljne posljedice na čovjekovo mentalno i fizičko zdravlje. Drugim riječima, nastaju simptomi poput razdražljivosti, osjećaja krivnje, nemira, uznemirujućih misli, ali i problema sa spavanjem, bolovima u mišićima i probavnim problemima. Dugotrajna izloženost takvim stresorima može dovesti do ozbiljnih stanja poput burnouta, depresije pa čak i napadaja panike. Uz sve to, i ne čudi da osobni odnosi često pate jer pojedinci zanemaruju hobije, partnere i društvene veze, a sve u korist rada.

Praktični koraci za borbu protiv toksične produktivnosti

Iako se ovisnost o toksičnoj produktivnosti ne liječi preko noći, važno je ne odustati, a u tome mogu pomoći sljedeći koraci:

1. Realno planiranje: Budite iskreni prema sebi o tome koliko možete postići u jednom danu.

2. Dopustite si vrijeme za razlučivanje: Doista se ne morate se za sve pobrinuti ili biti ti koji će uvijek intervenirati kada se problem pojavi. Pokušajte si postaviti pitanje što je najgore što se može dogoditi ako uzmete 24 sata za razmišljanje o tome prije nego krenete u akciju?

3. Ne preskačite pauze: Redovito planirajte malih pauza za istezanje, duboko disanje ili jednostavno gledanje kroz prozor su izuzetno važne za vaše zdravlje.

4. Poradite na emocionalnoj inteligenciji: Odvojite malo vremena i razmislite koji vam se osjećaji javljaju u trenutku kad osjetite poriv za produktivnošću. Napišite na komad papira i koja je nezadovoljena potreba iza osjećaja koji vas potiču da krenete u akciju.

5. Bavite se opuštajućim aktivnostima: Pronađite hobije i aktivnosti koje radite isključivo iz užitka, bez postavljanja ciljeva bilo da je to slikanje, vrtlarenje ili duge šetnje.

6. Prakticirajte mindfulness: Tehnike svjesnosti mogu vam pomoći da ostanete prisutni, prepoznate kada vas preplavljuje osjećaj preopterećenosti.

15. siječanj 2025 15:04