Redoslijed rođenja je važan, djeca rođena u sredini razlikuju se od starijih i mlađih po važnim osobinama

Obožavatelje „Malcolma u sredini” vjerojatno je razveselila nedavna vijest da se njihova omiljena serija vraća, doduše, u skraćenom obliku, ali uglavnom s istim glumcima. Snalaženja genijalca Malcolma, srednjeg djeteta u kaotičnoj mnogočlanoj obitelji, za mnoge su legendarna, a iako iskarikirana, serija je, među ostalim, lijepo pokazala da se redoslijed rođenja djece često shvaća kao jedna od glavnih odrednica njihovog karaktera. Za prvorođene se, primjerice, nerijetko kaže da su neovisni predvodnici koji utiru puteve (ili se barem takvima prave), za najmlađe da su opušteni i pomalo lijeni i da s lakoćom prolaze kroz život, a za one rođene u sredini da su mirotvorci na koje kao da svi zaboravljaju. Jesu li to samo teški klišei ili u njima ima istine?

Ključne osobine

Nova studija dvaju kanadskih sveučilišta - Calgary i Brock - promatrala je kako redoslijed rođenja i veličina obitelji utječu na osobine ličnosti i otkrila da stereotipovi o braći i sestrama imaju stvarne temelje. Pokazalo se da srednja djeca doista dosežu viši stupanj u suradnji i skromnosti u usporedbi sa starijom i mlađom djecom te jedincima. To je važan znanstveni dokaz, jer je najveći dio prethodnih istraživanja sugerirao da redoslijed rođenja nema primjetnu razliku u osobinama ličnosti u odrasloj dobi, a uz to se vrlo malo njih uopće bavilo time kako veličina obitelji utječe na osobnost.

Kako bi proveli studiju, znanstvenici su primijenili model strukture osobnosti HEXACO, psihološki okvir koji mjeri šest ključnih osobina: iskrenost - poniznost, emocionalnost, ekstrovertiranost, susretljivost, savjesnost i otvorenost prema iskustvu. U prvom su testiranju osobnosti online prikupili podatke čak 710.000 odraslih osoba, u drugom još oko 75.000 sudionika, većinom su to bili govornici engleskog jezika iz zemalja poput SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva. Svi su naveli i koje su dijete po redoslijedu rođenja u obitelji, a u drugom ispitivanju navodili su i broj djece u obitelji.

Spremna na suradnju

Uz uzimanje u obzir dobi, spola i religioznosti - čimbenika koji su mogli utjecati na nalaze - znanstvenici su otkrili da su sudionici koji su rođeni u sredini postigli najviše bodova prema kriterijima iskrenosti-poniznosti i susretljivosti. Drugim riječima, srednja djeca bila su kooperativnija te su imala tendenciju biti poštenija i iskrenija u ophođenju s drugima. Druga po rezultatima u ovim osobinama bila su najmlađa djeca, najstarija su bila na trećem mjestu, a jedinci su imali najslabije rezultate.

Nadalje, što je više bilo djece u obitelji, to je vjerojatnije bilo da će naučiti biti pravednija i spremnija na suradnju. Jedinci su pak pokazali nešto višu razinu otvorenosti prema iskustvu, a posebno su bili bolje rangirani u intelektualnoj znatiželji. Jednako vrijedi i za najstariju braću i sestre, no u manjoj mjeri.

- Otkrili smo da su se u prosjeku osobine iskrenost-poniznost i susretljivost pojačavale kako je obitelj rasla, od onih s jednim djetetom do obitelji sa šestero i više djece - rekao je Michael Ashton, profesor psihologije sa Sveučilišta Brock. - Mislimo da odrastanje s više braće i sestara znači češću potrebu za suradnjom, dijeljenjem i izlaženjem u susret, što dovodi do nešto viših razina tih „kooperativnih” aspekata osobnosti.

Ipak, rekli su istraživači, te su prosječne razlike donekle malene, a i mnogi se ljudi ne uklapaju u ovakvu sliku: niti je svako srednje dijete svetac, niti su sva najstarija i jedina djeca sebičnjaci koji ne znaju što je poniznost. Profesor Ashton nada se da će u budućim studijama imati priliku promatrati i ljude u zemljama izvan zapadnog kruga, kako bi vidjeli hoće li nalazi biti slični ili jednaki i ondje gdje postoje kulturološke razlike u obiteljskoj dinamici i stilovima roditeljstva.