Jedna od najvećih grešaka koju smo skloni činit jest da se, umjesto na rješavanje problema, usredotočimo na osobu s kojom smo u konfliktu.

Foto: iStock

Nije uvijek harmonično

Zašto se svađamo s onima koje volimo?

Rastem

Svađa nastaje kada dvije ili više strana imaju suprotna stajališta ili pristup određenoj situaciji.

Piše:

Vita

Objavljeno: 19. listopad 2016. 13:00

Piše: Ana Žele, prof. psihologije

Odnos s dragim ljudima - partnerom, prijateljima, roditeljima, djecom - sadržajan je, pun raznih iskustava i međusobnog povjerenja. Unatoč tome, odnosi nisu uvijek harmonični - katkad se posvađamo. Svađe su sastavni dio međuljudskih odnosa, pogotovo onih intenzivnijih. Zašto se svađamo (s ljudima koje volimo) i je li svađa uvijek loša?

Povišene emocije

Julija i Lili (obje 26) od osnovne su škole najbolje prijateljice. Bile su nerazdvojne, svuda su išle skupa - u školu, na more, u provode itd. No, Lili je nedavno prekinula s dečkom i malo se povukla u sebe. Kad ju je Julija pokušala nagovoriti na subotnji izlazak, posvađale su se. Lili je rekla da je umorna i da joj nije ni do čega. Julija je bila razočarana i u afektu je rekla neke stvari koje baš i nije mislila. Poslije joj je bilo žao.

Način na koji nešto govorite u velikoj mjeri će utjecati na to hoće li vaša poruka biti prihvaćena pozitivno ili negativno

Svađa je oblik konflikta koji nastaje kada dvije ili više strana imaju suprotna stajališta ili pristup određenoj situaciji. Najčešće se događa uz povišenu razinu emocija.

Razlozi za konflikt

Do svađe može doći iz više razloga:

• Različito viđenje života: svi mi na jedinstven način opažamo stvari i događaje i temeljem toga formiramo stavove. Svatko od nas vjeruje svom viđenju koje smatra jedinim ispravnim i ponekad ne želi vidjeti stvari "očima drugog".

• Različite vrijednosti: ono što je nama važno ne mora biti i drugome.

• Određene osobine ličnosti: autoritarne, nedovoljno fleksibilne te emocionalno nestabilne osobe sklonije su svađama.

• Nedostatak povjerenja: ako nemamo povjerenja u drugu osobu, veća je vjerojatnost da ćemo sumnjati u čestitost njezinih namjera i ono što govori.

• Projekcija: ponekad ono što nam se ne sviđa na nama prepoznajemo u drugome i osuđujemo. Vjerojatno se svatko od nas našao u situaciji u kojoj nas je netko kritizirao, primjerice, zbog naše lijenosti, a u tome je gori od nas. Tuđu projekciju lakše prepoznajemo, ali vlastitu teško. Zato se idući put, kad budete kritizirali druge, zapitajte: kritiziram li ja sada drugu osobu ili sebe?

• Predrasude: ako unaprijed imamo oblikovano mišljenje o nekome ili nečemu (osobito ako je negativno), teško ćemo voditi objektivan razgovor jer ćemo biti pod utjecajem vlastitog stava.

Foto: iStock

Ako vam je zaista stalo do osobe s kojom ste u svađi, tada surađujte - dragog prijatelja, člana obitelji i/ili ljubav ne vrijedi izgubiti zbog inata i ponosa...

Put do rješenja

Postoji više strategija rješavanja svađa:

• Natjecanje: koristi se kad nam je važno "pobijediti" u svađi, a odnos s drugom osobom nije nam važan. Korisno je u sportu, prodaji ili poslu, uz uvjet da obje strane imaju iste startne pozicije.

• Prilagođavanje: koristi se u svađama kada nam nije toliko važno rješenje svađe koliko sačuvati odnos s drugom osobom. Obično se koristi kad druga osoba ima veću "moć".

• Kompromis: način rješenja pri kojem svaka strana dobije "pola".

• Suradnja: najbolji način, jer vodi računa i o problemu svađe i o osobama. Kod nje je ključno dulje i konstruktivno raspraviti o problemu, bez povišenih emocija. Suradnja je preporučeni način jer vodi dugoročnom rješenju problema.

Ne tražite tuđe mane

Ključna stvar kod svađa jest razmisliti o sebi, a ne o drugoj osobi. Ljudi najčešće traže mane i nepoželjna ponašanja kod drugih i tome se čude, umjesto da razmisle o vlastitim riječima i postupcima. To je kasnije napravila i Julija. Odlučila je nekoliko dana pustiti stvari, a onda je shvatila kako ne može očekivati da drugi ljudi imaju iste potrebe kao i ona, i to istodobno. Primijenila je strategiju suradnje i nazvala Lili. Prvo joj se ispričala zbog onog što je izrekla u afektu, a onda su detaljnije porazgovarale o svađi. Lili joj je rekla kako želi neko vrijeme biti sama, jer se oporavlja od prekida. Rekla je kako joj je stvarno stalo do njihova prijateljstva i kao znak dobre volje predložila zajednički izlazak s većim društvom.

Pravila dobre svađe

U svađi se možemo ponašati konstruktivno:

Pazite na način izražavanja - način na koji nešto govorite u velikoj će mjeri utjecati na to hoće li vaša poruka biti prihvaćena pozitivno ili negativno. Izbjegavajte naredbe, prijetnje, etiketiranje i procjenu.
Koristite "ja" govor - umjesto da kažete "Ti si agresivan", recite "Osjećala sam se loše kad si vikao, meni to nije prihvatljivo".
Aktivno slušajte sugovornika - kao što mi želimo da nas sugovornik sasluša i prihvati ono što govorimo, to i drugi očekuju od nas.
Ne prekidajte osobu dok govori.
Ne doživljavajte kritiku osobno - kad vas netko napada, to obično ne radi zato da bi vam naštetio, nego zato da bi obranio sebe ili nešto dobio.
Usmjerite se na problem, a ne na osobu - konstruktivnije je usmjeriti se na rješenje problema nego na nabrajanje loših osobina. To sigurno nije put do rješenja, nego do još neugodnijih emocija.