Brad Pitt i Jennifer Aniston. PASCAL GUYOT AFP
Psihologija

Zašto smo opsjednuti slavnima? Priznajte da čitate i volite kliknuti na sve što uključuje celebritije

Od tog sindroma svi pomalo bolujemo, no dok je praćen s malo znatiželje i dozom ironije, nije štetan


Želite znati sve, ali baš sve o svom omiljenom pjevaču? Želite napokon biti na čistu je li brak Amal i Georgea Clooneya u krizi? Zanima vas što ima novoga u ljubavnom životu Jelene Rozge, kakve pločice u kupaonici ima Ella Dvornik, koju kremu za lice koristi Victoria Beckham ili ste napeto iščekivali kada će roditi Hana Huljić i Izabel Kovačić, a dan vam ne može proći da ne pročitate novi detalj iz života malog Blooma, bilo da se prvi put ošišao, spotaknuo, pojeo pizzu ili nešto treće. Ukratko, priznajte, gutate žutu štampu i tračeve o poznatima, zar ne?

Ne brinite: u većoj ili manjoj mjeri, celebritiji i pikanterije iz njihovih privatnih života u svakome bude znatiželju. Neki se zadovoljavaju s time da samo povremeno, s distance, zavire u svijet slavnih, a neki se do te mjere uživljavaju u živote svojih idola da ih počinju imitirati i u vlastitom životu. To je danas postala toliko raširena pojava da se i psihologija u svojim najnovijim istraživanjima bavi mehanizmima identifikacije s poznatim osobama.

Kako su nastali tračevi o poznatim ljudima

Obožavanje i imitacija poznatih osoba iz, primjerice, svijeta sporta ili mode često je povezano samo sa slikom. U stvari, najčešće se uopće ne pitamo da li ti uzori uspjeha doista posjeduju neke osobite kvalitete ili se ističu po nečem posebnom. U tom slučaju, ako i dođe do oponašanja, ono je površno, to jest temelji se samo na izgledu. Ne radi se o pravim uzorima koje se želi vjerno slijediti već o fenomenu tipičnom za vrijeme u kojem živimo. U prošlosti, američka kinematografija je konstruirala takozvani star system i, na umjetan način, probudila zanimanje za život zvijezda. To je bio lukav način da se zadrži pažnja publike, čak i onda kad se glumci neko vrijeme nisu pojavljivali na filmskim platnima. Poslije je taj model primijenjen u svim ostalim aspektima javnog života, uključujući politiku, sport, modu. No, čini se da su posljednjih godina u javnosti znatiželja, a često i oponašanje slavnih osoba, poprimili takve razmjere da su se i psiholozi odlučili pozabaviti tim fenomenom. Izgleda da smo zaista pretjerali.

Kada opsjednutost životima slavnih osoba prerasta u bolest

To se ipak događa samo u krajnjim slučajevima. Dovoljno je da se prisjetimo ubojstva bivšeg Beatlesa, Johna Lennona. Njegov ubojica bio je ujedno i njegov obožavatelj, Mark Chapman, koji je otišao tako daleko da se čak oženio Japankom, oponašajući Lennonovo vjenčanje s Yoko Ono, i potpisivao sve svoje dokumente imenom svog idola. Želja za identifikacijom prerasla je u ludost i, na kraju, ga je dovela do toga da ubije slavnog pjevača. Naravno, to su vrlo rijetki slučajevi, ali stručnjaci na temelju takvih primjera mogu otkriti neke krajnosti do kojih može dovesti takozvana «patologija divizma».

Postavlja se pitanje gdje završava obična znatiželja i počinje opsjednutost. Ako se, kao u većini slučajeva, radi o šaljivom i ironičnom pristupu u kojem se, čak i kad postoji oponašanje, uvijek uspijeva zadržati određena distanca od uzora, opsjednutost poznatim osobama je bezopasna. A tračevi su, ako se zadrže u tim okvirima, samo ugodan oblik zabave i druženja. Važno je ne shvaćati previše ozbiljno ni sebe ni druge.

Na psihološkom planu, posljedica pretjerivanja je zapravo prelazak u infantilno ponašanje. Naime, želja za potpunom identifikacijom sa svojim uzorom tipična je za odnos između djeteta i majke. Odrasla osoba treba biti u stanju uspostaviti jednu zdravu distancu između sebe i objekta divljenja. Ako se ne zadrži ta distanca i ako se osoba želi u svemu poistovjetiti sa svojim uzorom, neizbježno se javlja osjećaj frustracije zbog nemogućnosti postizanja tog cilja. Pretjerano uživljavanje u život zvijezda može biti deprimirajuće. Opsjednutost slavnima, bez trunka ironije, u nekim slučajevima, može smanjiti našu sposobnost prihvaćanja stvarnosti i oslabiti strukturu ličnosti. No, to se lako može izbjeći. Kako bi spriječili da znatiželja i divljenje prijeđu prihvatljive granice dovoljno je zadržati malo smisla za humor.

Oponašanje može dovesti do pozitivnih promjena ili izazvati tjeskobu

Oponašanje je proces koji može pomoći da se postane boljom osobom, no samo ako se ne prijeđu neke granice. Čovjek je životinja sklona oponašanju. Biološki instinkt kojim smo vođeni u procesima usvajanja novih znanja od najranijih godina nas navodi da odabiremo uzore, to jest primjere onoga što bismo željeli postati. Možemo li onda to smatrati pozitivnom pojavom? Ne uvijek. Evo kada oponašanje može biti korisno a kada, naprotiv, može donijeti samo štetu.

Pozitivno je...

- Kad nam pomože da postanemo bolje osobe. U tom smislu oponašanje je pozitivan i potreban poticaj u procesu sazrijevanja. No, i za odrasle osobe oponašanje može biti koristan način da se prevladaju mnoge zapreke. Oponašanjem se mogu pomaknuti granice vlastitih mogućnosti. Drugim riječima, osobe koje odabiremo kao uzor služe kao ogledalo za konstruktivnu usporedbu.

- Kad povezuje ljude i omogućava druženje. To je slučaj s takozvanim fan klubovima. Zbog nekog popularnog pjevača, njegovog izgleda i njegove glazbe, velik broj osoba, prvenstveno mladih, okuplja se i druži te tako izgrađuju čvrstu međusobnu povezanost izmjenjujući iskustva i emocije.

Štetno je...

- Kad se pretvori u bolest. Oponašanje ne smije nikada poprimiti negativne konotacije opsjednutosti. Manijakalno, ali pasivno imitiranje uzora, između ostalog, može dovesti do sterilnog, nekritičkog i nerealnog doživljavanja stvarnosti.

- Kad izaziva tjeskobu i frustraciju. Prema mišljenju psihologa, to je realna opasnost. Do toga dolazi kad se uzor koji se želi imitirati postavlja previsoko u odnosu na vlastite mogućnosti (ili na vlastiti fizički izgled). Osim što to može izazvati negativne posljedice poput tjeskobe, osjećaja neprilagođenosti ili depresije, može narušiti samopouzdanje osobe. Naime, to je kao da osoba poništava vlastitu osobnost u korist druge, tuđe.

24. siječanj 2025 14:02