Žene u prosjeku govore više od muškaraca, ali samo u jednom razdoblju života

Stereotip da su žene puno razgovorljivije od muškaraca ukorijenjen je u mnogim kulturama, no znanstvene ga studije ne podržavaju ili ga podržavaju djelomično. Novo istraživanje Sveučilišta Arizona proučilo je ovo pitanje prema dobnim skupinama, a rezultati pokazuju da u ranoj i srednjoj odrasloj dobi, dakle u dobi od 25 do 64 godine, žene uistinu govore nešto više od muškaraca te da u danu u prosjeku izgovore oko 3000 riječi više. Bitne razlike nisu se pojavile u ostalim dobnim skupinama: adolescenciji (od deset do 17 godina), prelasku u odraslu dob (od 18 do 24) i starijoj odrasloj dobi (65 i više). Također je otkriveno da ljudi općenito govore sve manje.

Raznolikiji uzorak

Otkrića su objavljena u časopisu Journal of Personality and Social Psychology, a ova je studija nastavak studije istog sveučilišta iz 2007. godine. Psiholog Matthias Mehl tada je testirao uobičajenu pretpostavku da žene govore više od muškaraca analizirajući podatke prikupljene od 500 sudionika studije koji su nosili prijenosni elektronički snimač (EAR) koji se uključivao u nasumičnim intervalima kako bi uhvatio isječke razgovora. Koristeći te audio zapise, Mehl je procijenio broj riječi koje osoba izgovori u danu. Njegova je analiza pokazala da nema značajne spolne razlike i da i jedni i drugi izgovaramo oko 16.000 riječi dnevno te je dobila velik publicitet, ali je i kritizirana zbog ograničenja: gotovo svi sudionici bili su studentske dobi i većinom su živjeli u istom gradu, Austinu.

Mehl je sa suradnicima 18 godina kasnije ponovio istraživanje na većem i raznolikijem uzorku. Analizirali su 630.000 snimaka EAR-a iz 22 odvojene studije provedene u četiri zemlje, sa sudionicima u dobi od deset do 94 godine. Bilo ih je 2197, četiri puta više nego u originalnoj studiji.

Glavne u odgoju

Značajna spolna razlika pojavila se samo u dobnoj skupini od 25. do 64. godine, koja je u izvornom istraživanju nedostajala. Žene su u toj skupini u prosjeku govorile 21.845 riječi na dan, a muškarci 18.570, što je 15 posto manje. Moguće objašnjenje za tu razliku, misle znanstvenici, mogla bi biti briga za obitelj. To je dob u kojoj se odgajaju djeca, a žene često preuzimaju glavnu ulogu u odgajanju, pa možda u tom razdoblju razgovaraju više od muškaraca sa svojom djecom, smatra Mehl.

Od 100 do 120.000 riječi

Psiholog smatra i da puno veće razlike postoje među pojedincima, nego sustavno između spolova. Primjerice, oba ekstrema u istraživanju bila su muškarci: najšutljiviji je govorio samo stotinjak riječi na dan, dok je druga krajnost bio „mlin” koji je, procijenjeno je, izgovarao više od 120.000 riječi dnevno.

Između dvaju studija prosječan broj izgovorenih riječi dnevno, bez obzira na spol, pao je za oko 3.000, dakle, na oko 13.000 riječi. Budući da je prikupljanje podataka za novu studiju završeno 2018. godine, to znači da prosjek pada za oko 300 riječi godišnje i poklapa se sa sve većim korištenjem digitalnih komunikacijskih alata.

Mehl planira proučavati i koju bi ulogu razina razgovorljivosti osobe mogla imati u zdravlju. Fascinantno je, kaže, što znamo koliko trebamo spavati i koliko trebamo vježbati, ali nemamo pojma koliko bismo trebali razgovarati i družiti se. Imamo vrlo jake dokaze da je druženje povezano sa zdravljem, barem u istoj mjeri kao tjelesna aktivnost i spavanje, rekao je.