Liječnik vam je rekao da ste ozdravili i da više nemate virus, ali i dalje kašljete tjednima. Zbog čega?

Nije neobično da ljudi kašlju tjednima nakon što su se oporavili od gripe, covida-19 ili prehlade. Bolovanje im je odavno zatvoreno, virus se kod njih više ne može detektirati, no kašalj je ostao, a takvo stanje može potrajati i do osam tjedana, što je puno dulje od trajanja ovih bolesti od kojih će se većina oboljelih oporaviti za otprilike dva tjedna. Znanstvenici još nisu sigurni zbog čega se tvrdokorni kašalj može tako dugo zadržati kod inače zdravih ljudi, no istraživanja sugeriraju da bi infekcija mogla utjecati na živce u dišnim putovima.

Što je zapravo kašalj

Kašalj je važan refleks koji štiti dišne putove od opasnosti koju može nanijeti udisanje štetnih para ili pak voda ili komadić hrane koji krenu krivim putem. Taj refleks pokreću živci koji dopiru do dišnih putova, a ti živci nose receptore koji reagiraju na podražaje, od hladnog zraka do kapsaicina, spoja koji papriku čini ljutom.

- Kada nadražaj pokrene te receptore, živci šalju signale putem živca vagusa u mozak, nastaje nagon za kašljanjem, a mozak potom šalje naredbu natrag u dišne putove: kašljati ili ne – objašnjava pulmolog Lorcan McGarvey sa Sveučilišta Queen u Belfastu. - Postoji, dakle, određeni stupanj svjesne kontrole kod određenih vrsta kašlja.

Osjetljivi živci

Mnogo je poznatih podražaja koji mogu potaknuti kašalj, no znanstvenici se još ne slažu oko specifičnih bioloških mehanizama koji pokreću kašalj dok smo bolesni, a kamoli u tjednima nakon toga. Iako se može činiti očitim da nam kašalj čisti grlo od sluzi, također je moguće i da virusi pokreću refleks kako bi se lakše širili. Nije poznato ni kako nastaje suhi kašalj kod infekcija, kod kojeg nema proizvodnje sluzi.

- Ono što se zna jest da virusna infekcija uzrokuje upalu – kaže elektrofiziolog Thomas Taylor-Clark sa Sveučilišta Južne Floride. - Kada smo bolesni, ta upala pojačava osjetljivost živaca dišnih putova, uzrokujući njihovu pretjeranu reakciju. Postoji hipoteza da tvrdokorni kašalj nakon infekcije nastaje kada živci ostanu preosjetljivi poslije završetka bolesti. U takvom stanju već samo udah, kapljica vode, suhi zrak ili smijeh mogu pokrenuti prave napadaje kašlja, čak i kada više ne bolujemo od infekcije.

Reakcija na podražaje

Još 90-ih godina 20. stoljeća istraživači su primijetili da infekcija virusom sličnim gripi povećava osjetljivost živaca dišnih putova kod zamoraca koji, baš kao i ljudi, kašlju. K tome, bolesni zamorci kašljali su više od zdravih kada su bili izloženi iritansima poput kapsaicina, a to je uočeno i kod ljudi. Tu preosjetljivost znanstvenici sada povezuju sa specifičnim upalnim kemikalijama i receptorima na živcima dišnih putova. Kasnije je otkriveno i da infekcija virusom sličnim gripi uzrokuje stvaranje dodatnih kopija receptorskog proteina TRPV1 koji reagira na kapsaicin i druge podražaje, a studija iz 2017. pokazala je da je, čak i kada je uništen UV svjetlom, virus povećao broj kopija TRPV1 i još jednog receptora u ljudskim stanicama uzgojenima u laboratoriju.

Kada liječniku

Nekoliko tjedana kašljanja nakon bolesti smatra se normalnim, a prestanak bi se trebao očekivati za dva do tri tjedna. Granicom tolerancije smatra se trajanje od osam tjedana, pa biste, potraje li kašalj dulje, trebali razgovarati s liječnikom. Ako se uz kašalj javljaju i drugi simptomi, kao što su vrućica, otežano disanje, krvavi ispljuvak ili gubitak tjelesne težine, otiđite liječniku bez odgađanja.