Kod zdravih ljudi unutarnje vrijeme varira otprilike pet sati.
 Foto: iStock
Ipak nije mit

Novi krvni test otkriva osobni bioritam

Saznanja o unutarnjem satu mogu pomoći da bolje iskoristimo vrijeme.

Saznanje kako se unutarnji sat svakoga od nas podudara sa stvarnim vremenom može imati velik utjecaj na zdravlje.

Naime, znanstvenici s čikaškog Northwestern Medicine razvili su "TimeSignature", krvni test koji kroz markere ekspresije gena daje uvid u to koliko je sati u našem tijelu u odnosu na vrijeme u vanjskom svijetu. Znanstvenici tvrde ta je taj test revolucionaran jer će se pomoću njega bolje razumjeti unutarnji sat svakog pojedinca i na taj način optimirati život.

Na primjer, može biti osam sati ujutro, ali nečije tijelo funkcionira kao da je šest ili čak manje.

Mjere se različiti ekspresijski geni

Test, koji mjeri 40 različitih ekspresijskih gena u krvi, može se izvesti u bilo koje doba dana bez obzira na nečiji cirkadijani ritam, a velika je stvar što bolja saznanja o unutarnjem satu mogu pomoći da čovjek bolje raspolaže svojim vremenom, uzima lijekove u najboljem trenutku i možda čak spriječi bolest, kažu stručnjaci.

- Mnogo je već dokaza da usklađivanje unutarnjeg sata i vremena, kada se planiraju određene aktivnosti tijekom dana, utječu na ukupno zdravlje. Interni satovi razlikuju se od osobe do osobe pa tako postoji i optimalno vrijeme kada treba spavati, vježbati, jesti - kaže dr. Melissa A. St. Hilaire s Harvard Medical School u Bostonu.

Bitne razlike od osobe do osobe

Kod zdravih ljudi unutarnje vrijeme varira otprilike pet sati, što znači da idealno vrijeme za spavanje nekoj osobi može biti u devet navečer, a nekom je idealno vrijeme za počinak tek u dva ujutro. Ako pokušate spavati u vrijeme koje nije idealno za vaš unutarnji sat, imate problema sa spavanjem.

Objedovanje u "pogrešnom" unutarnjem vremenu moglo bi uzrokovati promjene u metabolizmu, uključujući debljanje.

Poznajemo li svoje unutarnje vrijeme, možemo bolje obavljati aktivnosti. Znanstvenici ističu da su poremećaji u cirkadijanim ritmovima povezani s depresijom, neurodegenerativnim bolestima poput Alzheimerove bolesti i metaboličkim poremećajima uključujući pretilost i dijabetes.

Linker
24. studeni 2024 09:10