Pretjerana pospanost u starijoj dobi? To može biti upozoravajući simptom demencije

Demencija je problem koji je u stalnom porastu diljem svijeta. Više od 55 milijuna ljudi u svijetu živi s tom bolešću, a prema predviđanjima, do 2050. taj će broj porasti na 139 milijuna. Mnogi faktori mogu povećati rizik osobe za demenciju. Prema američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti, neki od njih su nedostatak fizičke aktivnosti, dijabetes koji nije pod kontrolom, visok krvni tlak, gubitak sluha te korištenje duhana i alkohola. Nekoliko je studija sugeriralo da promjene i poremećaji u obrascima spavanja mogu doprinijeti povećanju rizika za demenciju, no znanstvenici još nemaju konsenzus o tome ima li veći utjecaj previše ili premalo spavanja.

Kakve veze ima trajanje sna s demencijom?

Jedno istraživanje velikih razmjera otkrilo je da je dugačko ili kratko trajanje sna povećalo rizik za kognitivno propadanje. Druga je studija otkrila da je kratak san u srednjoj dobi povezan s višim rizikom za demenciju. Treća je, pak, studija pokazala da je spavanje više od 9 sati na noć povezano s neurodegeneracijom i demencijom. Sve su se te studije oslanjale na trajanje sna koje su prijavili ispitanici, a ne na objektivnom mjerenju trajanja sna i budnog stanja. Sada je istraživanje, koje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Kalifornija u San Franciscu, i u kojem su se koristili uređaji za praćenje sna i obrazaca spavanja kod 733 žene u 80-im godinama, otkrilo da je povećana pospanost tijekom 24 sata, a naročito prekomjerno drijemanje tijekom dana, povezano s dvostruko većim rizikom za demenciju.

- Studija ispravno naglašava dvosmjernu vezu između pospanosti i demencije. No, kako autori sami ističu, točan smjer veze ne može se utvrditi bez korelacijskog istraživanja – kaže o ovoj studiji objavljenoj u stručnom časopisu Neurology, dr. Ben Dunkley, kognitivni neuroznanstvenik sa Sveučilišta u Torontu koji sam nije bio uključen u studiju.

- Poremećaji sna zaista mogu biti znak ranih neurodegenerativnih promjena, nešto poput prekursora kliničkih simptoma. Nasuprot tome, neurološke promjene povezane s demencijom mogu poremetiti centre za regulaciju spavanja u mozgu, potencirajući pospanost. U svakom slučaju, promjene u vezi sa spavanjem mogle bi se upotrijebiti za predviđanje rizika za demenciju kasnije u životu – rekao je dr. Dunkley.

Obrasci spavanja kod starijih žena

U istraživanje je bilo uključeno 733 žena iz lokalne zajednice, koje su sudjelovale u Studiji o osteoporoznim lomovima. Sve su bile dobi od 65 godina naviše, mogle su hodati bez pomoći i nisu imale dva zamijenjena kuka. Prosječna dob sudionica bila je 82,5 godina. Niti jedna od sudionica nije imala kognitivno propadanje ili demenciju na početku studije. Znanstvenici su svim sudionicama dali aktigraf, koji su nosile oko ručnog zgloba kako bi se mjerila njihova aktivnost spavanja ili budnosti tijekom 24 sata. Kako bi njihovi podaci bili uključeni u analizu, sudionice su osobno morale doći u kliniku, te provesti najmanje 3 dana za redom mjerenja aktigrafom, kod prvog dolaska i zatim nakon 5 godina. Iz dobivenih podataka znanstvenici su zabilježili promjene u njihovom spavanju tijekom noći, dnevnom drijemanju i cirkadijalnim ritmovima odmora i aktivnosti. Otkrili su tri glavna profila spavanja. Stabilno spavanje uočeno je kod 321 žene (što je 43,8 posto od ukupnog broja sudionica), a karakterizirano je stabilnim ili blago poboljšanim spavanjem. Smanjeno noćno spavanje zabilježeno je kod 256 žena (njih 34,9 posto), kod kojih je došlo do smanjenja kvalitete i trajanja sna, umjerenog povećanja dnevnog drijemanja i pogoršanja cirkadijalnog ritma aktivnosti i sna. Povećana pospanost uočena je kod 156 žena (21,3 posto), koje su imale značajno povećanje pospanost danju, ali kod kojih je došlo i do povećanja trajanja i kvalitete sna noću, kao i do pogoršanja cirkadijalnih ritmova sna i budnosti.

Povećana pospanost povezana s demencijom

Na kraju petogodišnjeg perioda, znanstvenici su odredili jesu li sudionice imale normalne kognitivne funkcije, blago kognitivno propadanje ili demenciju, na temelju neuropsiholoških testova, liječničke dijagnoze ili ulaska u dom za skrb o starijim osobama. Svatko kod koga su sva tri kriterija bila negativna procijenjen je kao kognitivno normalan. Pri analizi rezultata znanstvenici su uzeli u obzir dob, obrazovanje, rasu, indeks tjelesne mase dijabetes, hipertenziju, srčani udar, upotrebu antidepresiva te kognitivnu sposobnost na početku studije. Znanstvenici ističu da njihova opservacijska studija ne može pokazati smjer veze između spavanja i demencije.

- Osobe starije životne dobi u pretkliničkoj fazi demencije mogu iskusiti povećanu pospanost danju kao reakciju na promjene u mozgu koje zahvaćaju područja budnosti i podraženosti. Neurodegeneracija u područjima kao što su hipotalamus i moždano deblo koji reguliraju spavanje, mogu rezultirati povećanom potrebom za dnevnim spavanjem. Upala i vaskularni rizik također mogu biti faktori koji doprinose razvoju demencije. Narušeni obrasci spavanja i prekomjerna pospanost i spavanje povezani su s povećanom upalom i kardiovaskularnim rizicima, a poznato je da i jedno i drug ima ulogu u razvoju demencije – rekao je dr. Steve Adler, neurolog koji nije bio uključen u studiju.

Zašto više spavanja povećava rizik za demenciju

- Povećana pospanost i često dnevno drijemanje mogu biti povezani s demencijom putem nekoliko faktora. Jedan od glavnih razloga je fragmentiranost i neurodegeneracija: loša kvaliteta noćnog sna može poremetiti dubok san koji je ključan za čišćenje amyloid bete, proteina poveznog s Alzheimerovom bolešću – kaže dr. Adler. Dodaje i da ulogu ima cirkadijalni poremećaj s obzirom na to da su pogoršanje ciklusa budnosti i sna i cirkadijalni ritmovi povezani s neurodegenerativnim promjenama.

Kako poboljšati obrasce spavanja

Ova je studija donijela nove dokaze o tome da promjena obrazaca spavanja u starijoj životnoj dobi može doprinijeti riziku za demenciju.

- Osim same pospanosti, poremećaji poput fragmentiranog sna, smanjenje učinkovitosti spavanja i nepravilnih cirkadijalnih ritmova usko su povezani s demencijom - kaže dr. Dunkley. On i njegovi kolege savjetuju da se kvaliteta spavanja poboljša kroz modifikaciju načina života. Konzistentan ritam odlaska na spavanje, smanjenje na minimum konzumacije alkohola i optimizacija higijene sna mogu uvelike i na mjerljiv način povećati zdravlje mozga.