Što treba znati o poremećaju zgrušavanja krvi kao mogućoj nuspojavi cijepljenja i kada potražiti pomoć

Kod osoba koje su primile cjepivo Vaxzevria (ranijeg naziva covid-19 cjepivo AstraZeneca) zabilježena je u izrazito malom broju slučajeva vrlo rijetka pojava krvnih ugrušaka na rijetkim lokalizacijama u tjednima nakon cijepljenja. Krvni ugrušci uglavnom su zamijećeni u venama u području glave i trbuha, a često su praćeni sniženim brojem krvnih pločica (trombocita), objavio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo. U Hrvatskoj je do 9. travnja 2021. utrošeno 178.685 doza AstraZenecina cjepiva i do sada nije uočen ni jedan slučaj ove vrlo rijetke nuspojave. Nuspojave koje se pojavljuju unutar dva ili tri dana nakon cijepljenja očekivane su i česte. Većina je blaga i lokalnog karaktera te ne zahtijevaju daljnju medicinsku pomoć. Vjerojatnost pojave poremećaja zgrušavanja krvi kao moguće nuspojave cijepljenja izrazito je niska, no osobe trebaju biti svjesne mogućih simptoma kako bi ih prepoznale i zatražile hitnu medicinsku skrb koja će im omogućiti pravodobno liječenje i smanjenje rizika za razvoj komplikacija.

Krvni ugrušci praćeni niskim brojem krvnih pločica (trombocita) mogu se pojaviti od četiri do 20 dana nakon cijepljenja. Podaci o učestalosti i rizičnim čimbenicima za nastanak ove vrlo rijetke vrste nuspojave još su oskudni. U Ujedinjenom Kraljevstvu procijenili su da se javlja kod jedne od 250.000 osoba cijepljenih prvom dozom AstraZenecina cjepiva. Do sada nisu uočili ovu nuspojavu nakon primjene druge doze tog cjepiva. Drugi poremećaji zgrušavanja krvi, koji nisu ove vrste, zabilježeni su u Hrvatskoj nakon primjene svih cjepiva protiv covida-19. Učestalost prijavljenih poremećaja zgrušavanja krvi nakon cijepljenja protiv covida-19 u Hrvatskoj je, ukupno za sve dobi, niža od očekivanog broja takvih događaja u necijepljenom stanovništvu, dok je kod osoba mlađih od 40 godina učestalost prijava tih događaja nešto viša od očekivanog broja. S obzirom na korist od cijepljenja u smislu sprečavanja covida-19, hospitalizacija i smrti, i dalje je veća korist od cijepljenja nego rizik od nuspojava u svim dobnim skupinama, odnosno omjer koristi i rizika je i dalje za sva cjepiva povoljan u svim dobnim skupinama. Hrvatski zavod za javno zdravstvo stalno prati i procjenjuje omjer koristi i rizika od cijepljenja na temelju praćenja obolijevanja i smrti od covida-19, kao i nuspojava cijepljenja u Hrvatskoj i izvan nje. Preporuke za cijepljenje revidirat će se ako se s vremenom na temelju podataka pokaže da se za određene skupine stanovništva promijenio omjer koristi i rizika - zaključuju u HZJZ-u.

Rizici

O ugrušcima sad uglavnom govorimo u kontekstu nuspojava cijepljenja, ali rizici za krvne ugruške postoje i inače. Primjerice, jedan od povećanih čimbenika rizika je upotreba oralne hormonske kontracepcije. Također je povećan rizik od nastanka krvnih ugrušaka u trudnica, pušača, osoba s prekomjernom tjelesnom težinom, dijabetičara, osoba s kroničnim upalnim bolestima i kod nekih pacijenata s karcinomom. Veća mogućnost za stvaranje krvnih ugrušaka je kod starije populacije - posebno kod osoba starijih od šezdeset godina. Nedostatak tjelesne aktivnosti također može pridonijeti riziku od nastanka krvnih ugrušaka. Naravno, u pozadini mogu biti i genetski čimbenici - ako su problemi s krvnim ugrušcima vrlo česti u vašoj obitelji.

Kada tražiti pomoć

Cijepljene osobe trebaju bez odgode potražiti hitnu liječničku pomoć ako primijete sljedeće simptome:

● bolovi u prsima

● kratkoća daha (otežano disanje)

● oticanje nogu

● dugotrajni bolovi u trbuhu

● neurološki simptomi poput teške i dugotrajne glavobolje ili zamućenog vida

● znakovi sitnog točkastog krvarenja (modrice) na koži udaljeni od mjesta primjene cjepiva.