Stručnjaci tvrde da postoji čak pet tipova depresije i svaka ima različite simptome

Stručnjaci sa Sveučilišta u Sheffieldu su analizirali podatke 8000 pacijenata koji su podvrgnuti kognitivno-bihevioralnoj terapiji. Njihovo otkriće, objavljeno u časopisu Depression & Anxiety pokazuje da postoji pet tipova depresije: blagi, teški, kognitivno-afektivni, somatski i tipičan. Daljnja analiza koju su proveli znanstvenici pokazala je da različiti tipovi depresije različito reagiraju na terapiju. Primjerice, osobe s kognitivno-afektivnim tipom depresije su češće dolaze na terapiju i češće imaju napredak u liječenju u usporedbi s osobama sa somatskim tipom depresije. Voditeljica istraživanja, dr. Melanie Simmonds-Buckley je pojasnila:

- S obzirom na to koliko depresija može biti različita od osobe do osobe, terapija koja je učinkovita kod jedne osobe ne mora nužno biti jednako učinkovita za drugu osobu. Naša su otkrića pomogla da identificiramo kako se vrste simptoma mogu grupirati u subtipove depresije koji se ponavljaju, što je razlog zbog kojeg svi pacijenti s depresijom ne reagiraju na isti način na kognitivno-bihevioralnu terapiju. Sada želimo utvrditi koje su od drugih dostupnih terapija najučinkovitije za svaki tip depresije te tako pomoći pacijentima da dobiju odgovarajuće liječenje.

Procjenjuje se da danas depresija pogađa više od 650 milijuna ljudi u svijetu, a samo polovica njih uspije postići potpuno izlječenje nakon terapije. Depresija je kombinacija lošeg raspoloženja, negativnih misli i, u najekstremnijem obliku, suicidalnih ideja. Još jedna karakteristika depresije je gubitak užitka i motivacije te promjene u spavanju i apetitu, no ti simptomi nisu prisutni kod svih pacijenata. Unatoč spomenutim razlikama, svi se pacijenti s nekim od simptoma depresije ubrajaju u jedinstvenu kategoriju osoba s depresivnim poremećajem, što znači da možda ne dobivaju odgovarajuću skrb sa svoje stanje. Dr. Ana Catarino, direktorica Odjela Clinical Science u tvrtki Ieso Digital Health i suradnica u istraživanju izrazila je nadu da će se algoritam za prepoznavanje podtipova depresije koji su razvili moći široko primjenjivati te da će s vremenom dovesti do poboljšanog ishoda liječenja pacijenata s depresijom zahvaljujući preciznijoj dijagnozi i odabiru terapije.

- Sljedeći korak prema tom cilju bit će kliničko istraživanje kojim ćemo nastojati otkriti koja specifična terapija najbolje djeluje za svaki tip depresije dodala je dr. Catarino za britanski Sun.

Što je depresija i koji su njezini simptomi

Depresija nije samo osjećaj nezadovoljstva i tuge ili činjenica da je netko 'sit svega' danima jer su to posve normalne i uobičajene pojave. Osobe koje boluju od depresije mogu patiti od neopisive tuge koja može trajati tjednima pa i mjesecima. Svaka osoba je različita pa se ova bolest može očitovati na različite načine, no često se opisuje kao potpuno udaljavanje od bilo kakvog osjećaja sreće. Britanski Nacionalni zdravstveni servis (NHS) upozorava na lošu praksu trivijaliziranja depresije kao da nije riječ o pravoj bolesti. Neki ljudi misle da je depresija nevažan problem te da nije bolest u pravom smislu riječi. U krivu su jer je depresija stvarna bolest sa stvarnim simptomima. Ako ste zabrinuti i mislite da možda patite od depresije, odmah biste trebali porazgovarati s liječnikom. Ljudi često dugo čekaju prije nego što liječniku kažu za svoje simptome, no što ranije se problem prepozna, to prije oboljele osobe mogu započeti proces oporavka.

PATNJA NEĆE PROĆI SAMA OD SEBE Depresija je najčešći mentalni poremećaj, ali izlječiv. Ako lijekovi ne djeluje, postoje i drugi tretmani