SHUTTERSTOCK
Istraživanje

Utječe li vrsta posla kojim se bavite na veće šanse za razvoj demencije? Znanstvenici odgovaraju

Zadaci koji su kognitivno najmanje izazovni, koji se ponavljaju, mogu zahtijevati manje mentalnog angažmana

Utječe li vrsta posla kojim se bavite na veće šanse da kasnije u životu razvijete demenciju? Ovim su se intrigantnim pitanjem bavili znanstvenici u nedavno objavljenoj studiji u medicinskom časopisu Neurology. Zanimljivo, prema nalazima studije, ljudi koji imaju više rutinskih ili ponavljajućih poslova, drugim riječima misli se na posao koji se može obavljati bez visokog stupnja mentalnog angažmana, imaju 66 posto veću vjerojatnost da će razviti kognitivno oštećenje nakon 70. godine. S druge strane, istraživači kažu da ljudi čiji su poslovi kognitivno stimulativni u 30-im, 40-im, 50-im i 60-im godinama kasnije mogu imati smanjen rizik od kognitivnog oštećenja.

- Naša je studija u skladu s dokazima iz nekoliko europskih kohortnih studija koje pokazuju da su niski profesionalni kognitivni zahtjevi povezani s većim i ranijim rizikom od kognitivnog oštećenja - rekla je prva autorica Trine Holt Edwin za Medical News Today.

Kako vrste posla mogu utjecati na spoznaju

Za potrebe studije, znanstvenici su istraživali radno i kognitivno zdravlje u kasnijem životu 7003 ljudi u Norveškoj, što predstavlja 305 jedinstvenih vrsta poslova. Istraživanje je dio većeg projekta pod nazivom ‘Mijenjanje života, mijenjanje mozga‘, koji vode Norveški institut za javno zdravstvo, Sveučilište Columbia New York i Sveučilište Pennsylvania. Istraživači su ocjenjivali poslove koristeći ljestvicu intenziteta rutinskih zadataka (IRZ). To su zadaci koji su kognitivno najmanje izazovni, a zanimanja često zahtijevaju brzinu i preciznost. Međutim, budući da su to zadaci koji se ponavljaju, oni mogu zahtijevati manje mentalnog angažmana. Primjeri su rad u tvornici, arhiviranje i knjigovodstvo.

Nerutinski zadaci, kojima su dodijeljene niže ocjene IRZ, zahtijevaju više kognitivnog angažmana. Uključuju redovite nove izazove koji mogu zahtijevati analizu, kreativnost ili strateško tumačenje sirovih informacija. Neki od tih poslova mogu biti međuljudski, gdje radnik mora neprestano sudjelovati, podučavati i nagovarati druge. Primjeri nerutinskih zadataka uključuju računalno programiranje i odnose s javnošću.

Istraživači su poslove podijelili u četiri skupine:

  • Najčešća zanimanja u skupini s visokim IRZ-om bila su pomagači i čistači u uredima i drugim ustanovama.
  • U skupini srednje visokog IRZ-a prevladavali su prodavači u trgovinama i ostalo maloprodajno osoblje.
  • Djelatnici za brigu o djeci i medicinske sestre najčešće su raspoređeni u skupinu srednje niskog IRZ.
  • Najnižu skupinu IRZ najčešće su predstavljali djelatnici osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja.

Od ljudi u skupini s visokim IRZ, 42 posto je imalo dijagnozu kognitivnog oštećenja u dobi od 70 godina u usporedbi s 27 posto u skupini s niskim IRZ. Dok se ljudi različite dobi i podrijetla često nalaze u određenim zanimanjima, istraživači su uzeli u obzir čimbenike koji se odnose na prihod i osnovno zdravlje i otkrili da su njihovi nalazi ostali u biti nepromijenjeni.

Rad koji potiče na razmišljanje može pomoći u jačanju mozga

Edwin je objasnila da se rezultati nove studije temelje na hipotezi kognitivne rezerve.

- Nalazi studije podržavaju ovu hipotezu pokazujući da kognitivne sposobnosti stečene obrazovanjem i zanimanjem tijekom rane i srednje životne dobi pružaju otpornost na promjene mozga povezane s kognitivnim padom povezanim sa starenjem - rekla je dodajući da znanje o tome kako se demencija razvija dopušta druge moguće uzročne čimbenike, kao što su genetika i okoliš.

Snorri Bjorn Rafnsson, izvanredni profesor starenja i demencije koji nije bio uključen u studiju primijetio je da, iako se izraz najčešće primjenjuje na vježbanje, još uvijek može poslužiti kao koristan moto u neurološkom kontekstu.

- Novi neuroni su stimulirani da prežive uključivanjem u neurofiziološke aktivnosti povezane s novim i izazovnim iskustvima učenja. Kognitivno stimulirajući rad bi stoga mogao potaknuti neuronsku aktivnost i pomoći u održavanju fit mozga - rekao je Rafnsson.

Je li vrsta posla koji obavljate doista važna?

Ljudi s poslovima koji nisu mentalno stimulativni mogu biti zabrinuti zbog otkrića ove studije, ali Rafnsson je rekao da postoje drugi načini za očuvanje zdravlja mozga i sprječavanje kognitivnog pada.

-Naše znanje o tome kako čimbenici načina života, kognitivno stimulativne aktivnosti, društvene veze i ostalo utječu na zdravlje mozga uvelike se povećalo tijekom proteklih godina i desetljeća - istaknuo je i nastavio da ljudi čiji poslovi nisu mentalno stimulativni i dalje se mogu baviti nizom drugih korisnih aktivnosti. Primjerice hobijima koji su poticajni i zabavni; održavanje društvenih odnosa s prijateljima i obitelji što može koristiti njihovom mozgu kao i općem zdravlju i dobrobiti. Naravno, neki bi mogli razmotriti pronalaženje posla koji je kognitivno izazovan ako im se ukaže prilika.

Linker
24. studeni 2024 06:46