
Stručnjaci nas stalno savjetuju da, ako želimo smršaviti, prestanemo jesti kasno navečer i da nam ručak bude najobilniji obrok. Ipak, čini se da nije važno samo koliko i što jedemo za ručak, nego i kad ga jedemo jer bi upravo to moglo biti ključno za uspješno mršavljenje. Prema nutricionistici Leni Baković, optimalno vrijeme za ručak je otprilike četiri do pet sati nakon što ste pojeli doručak.
- Ako se netko probudio u 7 sati ujutro i pojeo nutritivno gust doručak u 8 sati, onda je vrlo vjerojatno da će početi osjećati jaču glad oko četiri do pet sati kasnije, odnosno između 12 i 13 sati. Kasniji ručak bi otežao tijelu metaboliziranje hrane, a uz to bi mogao za posljedicu imati da osoba preskoči večeru i/ili neki manji zalogaj prije spavanja. I španjolski znanstvenici su sugerirali da osobe koje ručaju kasno troše manje kalorija u mirovanju od onih koji ručaju u 13 sati. Prema studiji, objavljenoj u časopisu Nutrients, osobe koje su ručale u 16.30 imale su i nestabilnu razinu šećera u krvi tijekom dana i trebalo im je duže da ugljikohidrate pretvore u energiju.
Ni prerano ni prekasno
Prijašnja istraživanja su pokazala da ustezanje od hrane duži period može uzrokovati nagli skok šećera u krvi kad osoba napokon nešto pojede, naročito ako taj obrok ima visok udio ugljikohidrata. Poznato je da nagli skokovi šećera u krvi povećavaju rizi za veliki pad razine šećera u krvi kasnije tijekom dana, što može biti okidač za lučenje hormona koji izazivaju ekstremne napadaje glade i povećavaju vjerojatnost da osoba posegne za nekom hranom.
- Moguće je da raniji ručak, nedugo nakon doručka, doprinese većem osjećaju gladi kasnije u danu i naročito prije večere. To, pak, može dovesti do toga da se poseže za hranom koja baš i nije zdrav odabir. S druge strane, kasniji ručak, bliži večeri, može neke osobe navesti da preskoče večeru i da onda osjećaju pojačanu glad prije odlaska na spavanje. To također može potaknuti na žudnju za slanom ili slatkom hranom i grickalicama niske nutritivne vrijednosti – pojašnjava Baković napominjući da nije dobro niti jesti svaki dan u neko drugo vrijeme.
I razmak između večere i doručka je važan
- To također može utjecati na zdravlje jer može narušiti cirkadijalni ritam koji upravlja načinom na koji naše tijelo prelazi iz dana u noć i obratno. Jednako kao što je za naša tijela važno da imamo konzistentan i ustaljen ritam spavanja i budnosti, isto vrijedi i za vrijeme naših obroka. Stoga je poželjno da ručamo otprilike u isto vrijeme svaki dan jer se takvo dosljedno izmjenjivanje gladi i sitosti sinkronizira s našim ciklusom budnosti i sna – kaže Baković.
Stručnjak za dugovječnost dr. Valter Longo tvrdi da i vrsta hrane koja se konzumira za ručak također može povećati izglede da se doživi sto godina. Prema ovom znanstveniku koji se specijalizirao za istraživanja u području starenja i bioloških znanosti na Sveučilištu Južne Kalifornije, lagani obrok od orašastih plodova i voća je poželjniji izbor za ručak jer nema lučenja inzulina i svih ostalih posljedica koje uobičajeno slijede nakon obilnog ručka. Dr. Longo, koji je autor čuvene 5:2 dijete, smatra da trebamo težiti tome da jedemo raniju večeru kako bi ostalo 12 sati razmaka između večere i doručka sljedećeg dana. Razlog je to što takav razmak bez hrane aktivira proces autofagije koji razgrađuje stare i oštećene dijelove stanica te tako pomaže u usporavanju procesa starenja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....